Razgovarala: Anesa Agović 

Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) je nepolitička, nestranačka, neovisna i neprofitna nevladina organizacija, osnovana 2010. s ciljem jačanja socijalne uključenosti u BiH i socijalnog poduzetništva, te smanjenja siromaštva i rizika od siromaštva u svim njihovim aspektima, pružanja stručne pomoći za najugroženije grupe stanovništva i izgradnje kapaciteta nevladinih organizacija i vladinih institucija. Vrijednosti vodilje na kojim je zasnovan rad ove organizacije su jednaka ljudska prava za sve građane i smanjenje procenta građana koji su isključeni iz tokova društvenog života po nekom ili više osnova, zbog svog invaliditeta, socijalnog statusa, nacionalnog porijekla ili seksualnog opredjeljenja. Dakle, zagovaranje i širenje ideje tolerancije, težnja ka socijalnom napretku i uticaj na promjenu stavova prema uključenosti i otvorenosti kao najvažnijim društvenim potencijalima za bogatije, sadržajnije, prosperitetnije i ljepše bosanskohercegovačko društvo. Korisnici prema kojima je usmjereno djelovanje su osobe i grupe na margini društva.

FSU u BiH je 2014. godine osnovala Koaliciju marginalizovanih grupa u BiH “KOMA” i od tada vrši ulogu njenog sekretarijata i kontinuirano jača njene kapacitete kroz različite projekte od samog osnivanja. KOMA trenutno broji 121 članicu iz cijele Bosne i Hercegovine među kojima predstavnike javnog, privatnog i nevladinog sektora, pojedince, njeno članstvo kontinuirano raste, i kao takva je regionalno jedinstvena.

Najznačajniji rezultati realizovanih projekata ogledaju se u kapacitiranju i različitim obukama i treninzima provedenim s ciljem osposobljavanja marginalizovanih grupa za tržište rada i učešće u procesu pridruživanja BiH EU. FSU u BiH je veoma aktivna i u oblasti provođenja različitih istraživanja i procjena, izrade i izdavanja studija, analiza i izvještaja, te davanja preporuka vezanih za jačanje socijalnog uključivanja i socijalnog poduzetništva, smanjenje siromaštva i razvoj civilnog društva, na osnovu čega je objavila 36 publikacija. Takođe, neizostavni i prepoznatljivi segment FSU u BiH rada su medijske kampanje utjecaja na svijest, javnu percepciju i s njom povezane stereotipe. 

Značajnu podršku u implementaciji projekata FSU u BiH pruža partnerska organizacija- Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), a međunarodni donatori koji su do sada podržali naš rad su: Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC), Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine (FOD BiH), Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), Ambasada Savezne Republike Njemačke u BiH, Delegacija Evropske unije u BiH i UNICEF BiH. O važnosti rada ove organizacije u cilju unapređenja ljudskih prava osobe s invaliditetom, kao i drugih marginalizovanih grupa, razgovarali smo sa direktoricom FSU u BiH, Ranka Ninković-Papić.

Koje trenutno projekte realizirate, a da se fokusiraju na ranjive grupe, s akcentom na osobe s invaliditetom?

 Ranka Ninković-Papić: U završnoj je fazi projekat “Izgradimo zagovaračku platformu za socijalnu uključenost u BiH-Zastani i poslušaj”, podržan od strane Evropske unije i UNICEF u BiH, a koji je dobio epitet pokreta socijalnog uključivanja zbog nekoliko njegovih važnih komponenti. S jedne strane projekat je odlikovala snažna medijska kampanja i inovativni pristup u mijenjanju percepcije javnosti jer je, za razliku od uobičajenog pristupa marginalizovanim grupama sa isticanjem njihovih problema i zahtjeva za pomoć, stavio naglasak na njihove mogućnosti i sposobnosti da budu jednaki sa svim drugim, dakle ravnopravni. Naše kreacije inspirisane ličnim pričama stvarnih likova protkane jedinstvenom emocijom i snagom duha stigle su do srca preko 6 miliona osoba u Bosni i Hercegovini i šire, a prezentovali smo ih u spotu kampanje, pet videa u fokusu, 51-minutnom dokumentarnom filmu i opjevali u pjesmi. Dokumentarni film “Zastani i poslušaj” sa porukom da ne postoji nepremostiva životna prepreka ukoliko je jasno zacrtan cilj prema kojem se stremi, snimljen u saradnji sa produkcijskom kućom FIST iz Sarajeva, zahvaljujući edukativnom i društveno-korisnom karakteru emitovan je besplatno na deset bh televizijskih stanica, uključujući sva tri javna servisa, a uskoro će krenuti i na put festivalskog života.

S druge strane, organizacijom pet dvodnevnih treninga o zagovaranju, lobiranju i IKT tehnologijama projekat je omogućio članicama Koalicije “KOMA” sticanje novih znanja, vještina i tehnika potrebnih za bolje pozicioniranje njihovih organizacija u društvu.

I kao treća komponenta, u cilju smanjenja nivoa siromaštva (23% stanovništva ispod linije apsolutnog siromaštva) i puta BiH u bolju budućnost, ekspertni tim “Zastani i poslušaj” kreirao je tri moderne Strategije socijalnog uključivanja na entitetskim i nivou Brčko distrikta BiH, shodno ustavnim nadležnostima, za period 2021-2027., koje su usklađene sa EU standardima. Sve tri strategije su usmjerene na rješavanje ključnih problema socijalnog uključivanja u BiH, a prethodili su im: Dva policy dokumenta u kojima su detaljno objašnjeni ključni problemi socijalnog uključivanja u BiH i date preporuke za njihovo rješavanje, okrugli stolovi, SWOT/PEST radionice, online konsultacije u Sarajevu, Banja Luci i Brčkom sve uz aktivnu participaciju organizacija civilnog društva (OCD) marginalizovanih, predstavnika institucija i akademske zajednice. Usvajanje ovih dokumenata značilo bi i realizaciju Prioriteta 13 iz Mišljenja Evropske komisije o BiH kandidaturi za EU. Takođe projektom smo postigli da je u Federaciji BiH usvojeno da se to i uradi, a u Brčko distriktu BiH ugrađeno u opštu Strategiju razvoja.

Možete li nam dati procjenu o socijalnoj uključenosti osoba s invaliditetom u našem društvu?

Ranka Ninković-Papić: Iako je Bosna i Hercegovina ratificirala Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom Ujedinjenih naroda kao i Opcionalni protokol 12. marta 2010. godine, a Konvencija je stupila na snagu 11. aprila 2010. godine, sveukupni položaj osoba sa invaliditetom (OSI) je izuzetno težak. Može se reći da se Konvencija uopšte ne sprovodi. Cjelokupan odnos prema osobama sa invaliditetom nije u skladu sa evropskim standardima, a ni sa konvencijama koje je BiH ratifikovala. Po njima se ne mjeri invaliditet nego preostale radne sposobnosti (socijalni model a ne medicinski) čime se direktno podržava njihovo zapošljavanje. Sa druge strane porijeklo invaliditeta nije važno i ne uzima se u obzir, pa su po tome ratni vojni invalidi i civilni invalidi potpuno izjednačeni za razliku od prakse u Bosni i Hercegovini.  

Od kojih to faktora najviše ovisi socijalna uključenost osoba s invaliditetom?

Ranka Ninković-Papić: Opšte je poznato da su osobe s invaliditetom najsiromašnije i najisključenije u grupi isključenih i siromašnih. Procjenjuje se da je to je oko 10% osoba s invaliditetom od ukupnog broja stanovnika u Bosni i Hercegovini. Socijalna isključenost je glavni razlog siromaštva s kojim se suočavaju osobe s invaliditetom, posebno one u ruralnim područjima ili pripadnici manjina, a jedan od glavnih načina za prevladavanje takvog stanja je njihovo puno uključivanje u aktivnosti planiranja razvoja društva na način da budu prepoznate specifičnosti različitih aktera razvoja i uzete u obzir pri procesima planiranja i donošenja odluka. U Bosni i Hercegovini je prema podacima iz 2007. socijalno isključeno 50,32% stanovnika, a prema podacima iz naših istraživanja 2018. godine, 49,4% iz čega možemo zaključiti da progresa nema.

Socijalna uključenost osoba s invaliditetom treba se uzeti kao ključno načelo u planiranju procesa razvoja bosanskohercegovačkog društva u oblasti invalidnosti, a kako bi se osiguralo njihovo puno sudjelovanje u zajednici i nesmetan pristup svim uslugama i procesima. Najznačajnije komponente procesa uključivanja su: obrazovanje, zapošljavanje, materijalne prilike i zadovoljstvo životom.