Lažne vijesti odnosno dezinformacije predstavljaju sve oblike netačnih ili obmanjujućih informacija koje su dizajnirane, prikazane i distribuirane s ciljem izazivanja javne štete ili postizanja dobiti. Ovo je osobito izraženo na mreži s obzirom na to da su novi mediji, informacijsko-komunikacijke tehnologije te internet omogućili lakšu a često i nekontrolisanu distribuciju informacija. Istraživači su nedavno potvrdili da se lažne vijesti i dezinformacije distribuiraju brže od činjenica. Svjesni važnosti rješavanja ovog problema, a osobito u okvirima izbornih kampanja, Evropska unija kontinuirano radi na analizi i evaluaciji, donosi propise i preporuke, te izvještava o problematici.
Preporuke Evropske unije odnose se na mehanizme jačanja provjeravanja informacija, izgradnju online pratformi za učinkovito djelovanje s ciljem zaštite od dezinformacija, podsticanja odgovnornosti u online svijetu. Jednako tako, iz EU napominju da je pri regulisanju ovog problema nužna i upotreba novih tehnologija, podsticanje obrazovanja pojedinca kao i razvijanja kompetencija medijske odnosno informacijske pismenosti, te ukazuju da je nužno inkorporirati kontinuirane mehanizme oblike podrške kvalitetnom novinarstvu.
Lažne vijesti i dezinformacije globalni su problem, pa se borba protiv njih realizuje na različite načine. Tako iz najveće društvene mreže i kompanije Facebook tvrde da su ruske kompanije “skidale” podatke radeći potajno za državne službe, navodi New York Times
Facebook je nedavno uklonio preko 500 politički orijentiranih stranica i više od 250 naloga za koje smatraju da su širili lažne vijesti i dezinformacije kako bi spriječio cirkulaciju dezinformacija u okvirima američkih izbora – uključujući stranice Right Wing News, koji je imao više od 3,1 miliona sljedbenika, Reverb Press sa 816.000, The Resistance, piše New York Times. Iz Facebooka objašnjavaju da su mnogi koristili lažne račune ili više računa s istim imenima te da su postavili ogromne količine sadržaja, kako bi se promet usmjerili na svoje web stranice. Jednako tako, služili su se naprednim tehnikama s ciljem da njihov sadržaj postane što više popularniji nego što to stvarno jeste i sl.
Facebook kao najveća društvena mreža, je oprezan te nastoji riješiti problem širenja dezinformacija i lažnih vijest, a posebno nakon što su neke lažne vijesti bile distribuirane više od stvarnih, relevantnih i tačnih vijesti uoči predsjedničkih izbora SAD-a 2016. godine. Tako je u julu ove godine Facebook uočio i prevenirao prvu koordiniranu kampanju širenja dezinformacije koja je imala za cilj da utiče na izbore u SAD-u, uključujući i stranice koje su organizovale stvarne događaje poput protesta, navodi Financial Times. Facebook je prepoznao i velike manipulacijske kampanje koje su dolaze iz Rusije i Irana. Specifična je priča sa SocialDataHubom i njegovom sestrinskom kompanijom Fubutech, jer su, piše The New York Times, kompanije prekršile politiku skidanjem podataka s društvene mreže i prodavanje i distribucijom istih. Zbog sumnje da su ove kompanije putem društvene mreže nelegalno pružale usluge državnim službama koristeći analize fotografija sa društvenih mreža, iz Facebooka su odgovorili brisanjem naloga i traženjem izvještaja šta je bilo s podacima i kome su predati ili prodati. Teško je otkriti i spriječiti, navode iz Facebooka, jer skidanje može povući sve podatke koji su ostavljeni javno na Facebook profilu – i, teoretski, više privatnih podataka o prijateljima korisnika. S druge strane, Artur Khachuyan, 26-godišnji izvršni direktor SocialDataHub i Fubutech, izjavio je da je Facebook nepravedno izbrisao račune njegovih kompanija, jer on procjenjuje da softver za prepoznavanje koristi Google za to a ne Facebook, te da pri svakom djelovanju traži dozvolu svojih korisnika.
Nakon što su The New York Times i drugi izvještavali da je firma Cambridge Analytica (CA) prikupila podatke od preko 87 miliona korisnika Facebooka putem aplikacija, Facebook je objavio da je pregledao svoju politiku razmjene podataka sa aplikacijama, te veliki broj njih suspendovao.
Global Analitika je prepoznala važnost suprostavljanja problematici lažnih vijesti i širenja dezinformacija, te istražuje istu kroz istraživanje problematike govora mržnje, kao i kroz istraživanje lažnih vijesti i dezinformisanja u medijskom prostoru Bosne i Hercegovine. Govor mržnje, lažne vijesti i širenje dezinformacija u društvima krhke demokratije su pojave koje negativno utiču na dalji razvoj demokratskih procesa i profesionalnih normi u medijskim strukturama u Bosni i Hercegovini. Kao prepoznatljiv partner evropskih organizacija koje se bave sigurnosnim politikama i izazovima, te u saradnji sa organizacijom Sofia Security Forum i medijskog progama Konrada Adenaur Stiftunga za Jugoistočnu Evropu u predstojećem periodu će objaviti publikaciju koja će pružiti analizu medijskog prostora i raširenosti lažnih informacija i dezinformisanja na području zapadnog Balkana.