Piše: Safet Mušić
Korupcija u Bosni i Hercegovini je široko rasprostranjena, što potvrđuju mnoga istraživanja, ali i sudski procesi (sa blagim kaznama) i stalna upozorenja koja dolaze iz EU, te drugih međunarodnih institucija. Korupcija dodatno slabi privredu, podriva demokratiju i vladavinu prava i nagriza povjerenje javnosti. U Bosni i Hercegovini, korupcija prožima sve sektore i povezana je s organiziranim kriminalom i najtežim oblicima kriminala. Korupcija rasipa javne resurse, odvraća strane investicije i uzrokuje stanje široko rasprostranjene apatije i nepovjerenja. Oni koji su najteže pogođeni ovim problemom su građani ove države, koji stalno i iznova iskazuju svoju zabrinutost zbog korupcije. Takođe nevladine organizacije ukazuju da je borba protiv korupcije jedan od najvećih prioriteta kojima se trebaju baviti domaće vlasti, kao i međunarodna zajednica. Centar za društvena istraživanja Global Analitika kontinuirano prati i istražuje ovu problematiku, prvenstveno jer korupcija direktno utiče i na sigurnost društva. Tako je još 23.02.2018. na međunarodnoj ministarskoj konferenciji na temu evropskih integracija Bosne i Hercegovine i zemalja regiona, održanoj u Banja Luci, član Evropskog parlamenta i izvjestilac za Bosnu i Hercegovinu (BiH) Cristian Dan Preda, naglasio je da je borba protiv korupcije glavni uslov da BiH postane članica Evropske unije (EU). Preda je ponovio da su preostali uslovi za pridruživanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, “slobodni mediji i postojanje vlada koje rade za svoje građane, a ne za njihove interese”.
Prema Predi, “sada postoji jasna prilika za zemlje Zapadnog Balkana u smislu evropskih integracija i da se situacija odnosi i na Bosnu i Hercegovinu”, dodajući da “ako Bosna i Hercegovina ispunjava navedene uslove, ona bi mogla postati članica EU 2025. godine, a možda i ranije “.
Međutim, četiri od šest zemalja aplikanata za EU sa zapadnog Balkana nazadovale su više mjesta na najnovijem Indeksu percepcije korupcije koji je objavio Transparency International. Makedonija je pri tome najlošije rangirana, pa je sada 16 mjesta ispod svojih najbližih susjeda. Korupcija, zajedno sa drugim pitanjima kao što su siromaštvo i nezaposlenost, je ključna zabrinutost za države članice EU.
Potencijalnim kandidatima sa zapadnog Balkana za članstvo u EU, neophodan je konkretan napredak, u borbi protiv korupcije, naglašeno je u izvještaju Evropske komisije. Već pomenuti izvještaj Transparency Internationala otkriva da je od šest zemalja zapadnog Balkana, njih četiri su zabilježile pad na skali, a to su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Srbija. U nekim zemljama pad je bio značajan; Makedonija je pala za 17 mjesta sa 90. na indeksu 2016. na 107. u 2017. godini. Albanija i BiH pale su sa 83. na 91. mjesto, dok je Srbija doživjela skromniji pad od pet mjesta sa 72 na 77. mjesto. Crna Gora je ostala na 64. mjestu.
Jedina država iz regiona koja je odolila ovom trendu, po TI-u je Kosovo, koje je napravilo skok sa 95. mjesta u 2016. na 85. u 2017. godini. Ovo je najvjerovatnije posljedica strategije za borbu protiv korupcije koju je pokrenula vlada u Prištini, koja ima za cilj progresivno i održivo smanjenje korupcije, jačanje institucionalnog integriteta i promovisanje dobrog upravljanja.
Kao i u Makedoniji, korupcija je na visokom nivou u Bosni i Hercegovini, te je po mnogima najveća kočnica svih napredaka u neophodnim reformama. Istraživanje objavljeno u septembru 2017. godine, pokazalo je da većina ljudi u Bosni i Hercegovini ima alarmantno nizak nivo povjerenja u javne institucije, uključujući policiju, zdravstveni sistem, pravosuđe, parlamente, medije, pa čak i nevladine organizacije. U anketi, je 70% ispitanika reklo da ne vjeruje parlamentu, dok je 65% isto govorilo o tužilaštvu i 64% o pravosuđu.
Značajan nivo korupcije je i dalje prisutan u nekim članicama EU, pa su tako Bugarska i Mađarska sada rangirane ispod Crne Gore, uprkos tome što je lider među zemljama zapadnog Balkana, a Hrvatska je na 57. mjestu.
Na gornjoj tabeli prikazani su rezultati iz posljednjeg izvještaja o korupciji koji je uradio TI, na žalost Bosna i Hercegovina je nazadovala, što nije uopšte nešto što može doprinijeti ozbiljnim pregovorima, već suprotno. Ipak, to ne zabrinjava domaće političare, kojima su glavne teme priče o ratu, negiranju genocida i ratnih zločina, otcjepljenje, korištenje migrantske krize u dnevno-političke svrhe i za potrebe predizborne kampanje. Zatim nabavka novog naoružanja (kojeg ima ionako previše), stalno korištenje govora mržnje u javnim istupima, uz nemilosrdno trošenje budžetskih sredstava – od nabavke novih skupocjenih automobila do plaćanja troškova političarima za putovanje u Rusiju radi prisustvovanja svjetskom prvenstvu u fudbalu.
Velika Britanija je 10. jula 2018. godine bila domaćin Samitu država zapadnog Balkana u Londonu. Samit je okupio lidere država Zapadnog Balkana i evropskih partnera, kako bi pomogli i zajednički radili na jačanju sigurnosne saradnje, kao i jačanju ekonomske stabilnosti i ohrabrivanju političke saradnje.
- povećanje ekonomske stabilnosti s ciljem poboljšanja poslovnog okruženja,
- podsticanja preduzetništva,
- rješavanje nezaposlenosti mladih i promoviranje regionalne međusobne povezanosti.
Značajan segment Samita je bio i jačanje regionalne sigurnosne saradnje u borbi protiv zajedničkih prijetnji, uključujući korupciju, teški i organizirani kriminal, trgovinu ljudima, drogom i vatrenim oružjem, terorizam i nasilni ekstremizam.
Ipak, prema izvještaju Evropskog parlamenta o anti-korupcijskim naporima navodi se da rješavanje problema korupcije zahtijeva dugoročni rad na mnogim nivoima (regionalni, nacionalni i lokalni) i uključuje više zainteresovanih strana. Neophodne komponente za postizanje održivih rezultata u anti-korupcijskoj reformi se sastoje iz sljedećeg:
- više obaviješteno društvo, koje poziva na odgovornost,
- civilno društvo sa ojačanom ulogom u praćenju politika u područjima podložnim korupciji,
- kao i vidljiv ekonomski napredak i poboljšano poslovno okruženje.
