“Vlasti Bosne i Hercegovine treba postaviti temelje za koherentnije društvo tako što će riješiti neugodno naslijeđe rata. Posebno je važno ubrzati krivično gonjenje ratnih zločina i podržati ljudska prava svih civilnih žrtava rata, posebno interno raseljenih lica i porodica nestalih osoba”, izjavio je danas povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks, u izvješću koje se temelji na njegovom posjetu zemlji u junu prošle godine.
Podsjećajući da je pravda preduslov za poticanje međunacionalnog pomirenja i socijalne kohezije, povjerenik poziva vlasti Bosne i Hercegovine na svim razinama da osiguraju da se za žrtve rata, posebno žrtve ratnih zločina seksualnog nasilja i žrtve torture, osigura odgovarajuća i učinkovita naknada. Konstatirajući sa zabrinutošću da se još uvijek nestalim smatra više od 6,800 osoba, povjerenik preporučuje da vlasti pojačaju napore kako bi razjasnile njihovu sudbinu i uspostavili fond za podršku njihovim porodicama. Osim toga, povjerenik preporučuje daljnje poboljšanje zaštite svjedoka i pojačavanje pomoći za oko 50,000 interno raseljenih osoba kojima je potrebna stalna pažnja i pomoć.
“Vlasti bi trebale olakšati siguran i održiv povratak ove kategorije stanovništva koji to žele i osigurati pristup društvenim i ekonomskim pravima.”
Naglašavajući ulogu obrazovanja kao sredstva za promicanje pomirenja i obnovu tolerantnog i inkluzivnog društva, povjerenik poziva vlasti na ukidanje etničke segregacije u obrazovanju ukidanjem “dvije škole pod jednim krovom” i jednonacionalnih škola, te razvijanje i provedbu zajedničke jezgre nastavnog plana i programa.
Povjerenik je duboko zabrinut zbog teških uslova u kojima mediji djeluju, a posebno upozorava na rastuću upotrebu klevete kao alata za vršenje pritiska na novinare.
“Instrumentalna upotreba klevete i zahtjevi za nadoknadu štete imaju negativan uticaj na slobodu novinara i sve više dovode do autocenzure. Sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava trebala bi se kvalitetnije implementirati u radu domaćih sudova u tom kontekstu. “
Povjerenik je također zabrinut zbog stalnog fizičkog nasilja i prijetnji novinarima, te poziva vlasti na poboljšanje sigurnosti novinara. Također je naglasio da je potrebno istražiti sve slučajeve fizičkog nasilja ili prijetnji novinarima i dovesti počinitelje pred lice pravde. Odnosno, političari bi trebali prestati sa praksom korištenja zapaljive retorike usmjerene protiv novinara i suzdržati se od postupaka koji mogu potkopati uredničku nezavisnost.
Povjerenik nadalje preporučuje da vlasti sarađuju s medijskim stručnjacima kako bi se poboljšali uslovi rada novinara, čije pogoršanje potkopava ne samo kvalitetno novinarstvo, već općenito demokratsko tkivo društva. Istovremeno, povjerenik poziva medijske profesionalce na jačanje etičkog novinarstva i učinkovito korištenje mehanizama samoregulacije. Posljednje, ali ne i najmanje važno, pozivane su vlasti da pronađu održivi model finansiranja javnog servisa, te da ukinu tendenciju njegovog organiziranja po etničkim crtama i zaustave uplitanja političkih stranaka u uredničku politiku tih medija.
