Novo istraživanje ukazuje na dugo sumnjanu vezu između stresa i metabolizma.

Šta je gojaznost?

Gojaznost je prekomjerna tjelesna masa nastala uslijed povećanja masnog tkiva u organizmu, iznad 30% kod žena i iznad 25% kod muškaraca. Gojaznost je medicinsko stanje u kojem je višak tjelesne masnoće akumuliran u tolikoj mjeri da ima negativan uticaj na zdravlje, što može dovesti do skraćenja očekivanog životnog vijeka i/ili povećane probleme sa zdravljem. U nastanaku gojaznosti glavni krivac je način ishrane sa velikim unosom šećera industrijskog tipa i masti sa sedetornim načinom života, bez fizičke aktivnosti. Postoji i genetska predispozicija za nastanak gojaznosti, ali su faktori sredine glavni činilac (nema gojaznosti bez prekomjernog unosa hrane). Statistički podaci pokazuju da je gojaznost sve češća pojava u razvijenim zemaljama kod kojih su procenti čak 35% žena i 31% muškaraca starijih od 19 godina sa prekomernom tjelesnom težinom, ili gojazni. Češće se gojaznost javlja u razvijenim zemljama, ali se sve više javlja i u zemljama u razvoju kao epidemijska pojava. Gojaznost pogađa sve rase podjednako, ali postoje određene etničke grupe koje su češće pogođene nego ostale (pripadnici crne i hispano populacije, pojedini pripadnici indijanskih plemena u Sjevernoj Americi…). Osobe muškog pola su podjednako pogođene gojaznošću kao i osobe ženskog pola.

U svijetu je trenutačno više pretilih nego pothranjenih, a novo istraživanje je pokazalo da je broj gojaznih osoba i dalje u porastu te da je potrebno poduzeti hitne korake kako bi se izbjegla “epidemija ozbiljnih razmjera”, piše časopis The Lancet pozivajući se na studiju koju su proveli naučnici s Imperial College London. Studija, kojom je bilo obuhvaćeno 19,2 odraslih muškaraca i žena u gotovo 198 zemalja i koja se oslonila na podatke iz 1.600 studija, pokazala je da je 1975. godine, u svijetu bilo 105 miliona pretilih, a 2014., 641 milion pretilih osoba. Za usporedbu, u istom je razdoblju broj pothranjenih ljudi porastao s 330 miliona na 462 miliona.“ U posljednjih 40 godina pretvorili smo se iz svijeta u kojem je pothranjenost u svijetu prevladavala u odnosu na pretilost za više od dvostruko, u svijet u kojem je više debelih nego pothranjenih ljudi”, rekao je jedan od autora studije, profesor Majid Ezzati. Smatra da je podatak o manje pothranjenih dobra informacija no i da je globalna pretilost dosegnula kriznu tačku. Do 2025. 18% muškaraca i 21% žena bit će predebelo, predviđa istraživanje. Ako se aktuelni trend nastavi, u idućih se deset godina neće uspjeti postići zaustavljanje rasta broja pretilih. Globalni cilj Svjetske zdravstvene organizacija (WHO) je postići da se u razdoblju između 2010. i 2025. zaustavi porast broja pretilih ljudi, “no kako su stvari krenule cilj nećemo postići”, kaže Ezzati. Rezultati pokazuju da gotovo petina pretilih ljudi u svijetu živi u zemljama s visokim standardom, poput Kine, Australije, Kanade, Irske, Novog Zelanda, Velike Britanije i Sjedinjenih Država. Najviše pretilih danas živi u Kini i u Sjedinjenim Državama. Do 2025. najviše pretilih žena u Evropi živjet će u Velikoj Britaniji (38%), u Irskoj (37%) i na Malti (34%).

Gojaznost nastavlja biti jedan od najvećih uzroka smrtnosti širom svijeta. To je problem koji ima trend rasta. Obično se definiše kao medicinsko stanje u kojem je višak tjelesne masnoće povećan do te tačke da ima negativan uticaj na zdravlje, a gojaznost je povezana da srčanim bolestima, dijabetesom tipa 2, opstruktivnom apnejom tokom sna, osteoartritisom i nekim oblicima raka. Samo u SAD, gojaznost i dijabetes su epidemije, sa nekim procjenama koje stavljaju procenat Amerikanaca sa nekim metaboličkim problemom na čak 35%, objašnjava američki psiholog Romeo Vitalli.

Iako su glavni uzroci gojaznosti veliki unos hrane, nedostatak adekvatne vježbe i genetska podložnost, istraživači su dugo sumnjali da i stres može isto tako igrati veliku ulogu.  Uz poznati fenomen „stres nas jede“ i prejedanje, vjeruje se da stres utiče na metabolizam organizma, uključujući i one procese u osnovi kako naša tijela obrađuju hranjive tvari. Uprskos različitim pokušajima da se utvrdi tačan mehanizam koji povezuje stres i metabolizam, istraživači su imali malo uspjeha. Međutim, nova studija koju su proveli istraživači na Hebrejskom Univerzitetu u Jerusalimu donosi novitete.

Na čelu sa profesorom Hermona Soreq sa Univerziteta Edmond i Lily Safra Centar za proučavanje mozga, istraživački tim je identifikovao ključne molekularne elemente poznate kao mikroRNK (mala nekodirajuća molekula RNK, (koja sadrži oko 22 nukleotida) koju nalazimo u biljkama, životinjama te nekim virusima. Uloga joj je prigušivanje RNK i poslije transkripcijsko regulisanje genskog izražaja) koja može djelovati kao most između anksioznosti i metabolizma. Prvi izolovani mikroRNK 1990-tih nalazio se u širokom rasponu u biljkama, životinja i nekim virusima. Prvobitno je smatran za „DNK otpad“, ali od tada je utvrđeno da igra važnu ulogu u regulisanju proizvodnje proteina i proizvodnju acetilkolina i drugih važnih neurotransmitera. Jedno uzbudljivo otkriće je to način na koji hronični stres i anksioznost mogu uticati na upale u mozgu i crijevima i kako može pomoći da se objasni kako stres može uticati na stanja kao što su Kronova bolest i artritis.

„U ovoj studiji dodali smo gojaznost u jednačinu“, izjavio se dr. Soreq. Otkrili smo da neke anksioznosti izazvane mikroRNK-om nisu sposobne samo za suzbijanje upale već takođe mogu potencirati metaboličke procese.“

Takođu su otkrili da se nivo mikroRNK razlikuje u različitim tkivima i ćelijima, u zavisnosti od naslijeđa i izloženosti stresnim nivoima i situacijama.

Najnovije istraživanje, koje je nedavno objavljeno u časopisu Trends in Molecular Medicine, pruža dokaze da mikroRNK putevi dijele regulatorne mreže za metaboličke poremećaje kao i spektar anksioznih poremećaja kao što su posttraumatski stresni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj i fobija, a to uključuje regulaciju acetilkolina.

Ne samo da ovo otkriće pruža nove načine dijagnostifikovanja poremećaja anksioznosti,  već može dovesti i do novih radikalnih tretmana za metaboličke poremećaje (uključujući gojaznost) kao i psihijatrijske simptome povezane sa stresom. Ovo otkriće ima dijagnostičku vrijednost i praktične implikacije, jer se aktivnost mikroRNK-a može kontrolisati lijekovima koji su bazirani na DNK, zaključio je dr. Soreq. Sa tim se pruža prilika da rekvalifikujemo zdrave i nezdrave anksioznosti i metabolička stanja i stvorimo strategije za liječenje ovih poremećaja.

Istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije iz 2011. godine pokazala su da u BiH je skoro dvije trećine stanovnika koji imaju problem sa viškom kilograma, a koji su najvećim dijelom uzrok nezdrave hrane, te konzumiranja alkohola i cigareta. Tako je prema istraživanju SZO u našoj zemlji 62,9% debelih stanovnika, a prema njihovim predviđanjima, u sljedećih nekoliko godina broj gojaznih će rasti.

“Svjedoci smo toga da u posljednje vrijeme mnogi odlaze na posao isključivo automobilom, da umjesto stepenica koriste lift, uz još brojne uzročnike debljanja”, mišljenja su stručnjaka iz ove oblasti.

Nutricionisti navode da je standard bh. građana opao, te da je hrana koja goji, poput hljeba i tjestenine, jeftina, te da uz ekspanziju brze hrane (fast fud) predstavlja jedan od uzroka gojaznosti.

“Najgojaznije osobe su iz ekonomski srednje populacije u BiH, a posebno zabrinjava što je gojaznost sve prisutnija kod djece”, smatraju nutricionisti.

U Zavodu za javno zdravstvo FBiH kazali su da su istraživanja istakla problem nesvjesnosti stanovništva, jer 25% osoba iz grupe gojaznih misli da ima normalnu težinu ili da je čak mršavo. Povećanje broja pretilih pacijenata, htjeli mi to priznati ili ne, u budućnosti će proizvesti globalne negativne društvene reperkusije: kraći životni vijek, skuplju medicinsku skrb, češće odsustvovanje s posla, više sterilnih bračnih partnera, manju mogućnost zapošljavanja, veću potrošnju energenata, socijalnu stigmu itd. Pacijente s prekomjernom tjelesnom težinom pratit će razvoj brojnih udruženih oboljenja, i to: dijabetes tip 2, hiperlipidemija, hipertenzija, kardiovaskularne bolesti, cerebrovaskularne bolesti, osteoartritisi, masna infiltracija jetre, veća učestalost karcinoma, apnea u spavanju, policistični jajnici.

Zabrinjavajući je podatak da pretilost djece u BiH sve više dostiže enormne razmjere. Prema podacima koji su objavljeni u posebnom izvješću o zdravstvenoj zaštiti djece u BiH, a koje je izradila Institucija ombudsmana za ljudska prava u BiH, postotak ekstremno pretile djece u našoj zemlji popeo se na čak 20,22. Porast broja pretilne djece uglavnom je posljedica nezdravih prehrambenih navika, odnosno prekomjernog unosa hrane s visokim udjelom loših masti i šećera, ugljičnih hidrata, kao i nedovoljne aktivnosti. U udruženjima za liječenje i prevenciju pretilosti navode da je sve veći broj roditelja koji traže pomoć za svoju djecu koja su često izložena i psihičkom zlostavljanju zbog toga te su odbačena u društvu. Nutricionistkinja I. Teljić istaknula je kako je u istraživanju, koje je provela 2013. godine u školama na području Sarajeva, došla do zaključka da je najviše gojazne djece u skupini učenika s dovoljnim uspjehom prolaznosti. Po njenom objašnjenju pretila djeca nisu manje pametna, dodajući da se zbog viška kilograma ustručavaju izaći pred tablu.

“Radije će reći da ne znaju odgovor na pitanje nego da ih vršnjaci gledaju”, istaknula je Teljić.

Nekoliko korisnih savjeta koje biste trebali znati

U velikoj mjeri mi smo gospodari svoga zdravlja, pa i dužine života. Kako postići dug život odavno interesuje ljude i predmet je obilnih naučnih istraživanja, a najveća opasnost vreba iz tanjira. Ma ko da je otac bolesti, majka je loša ishrana – tvrdio je Hipokrat. Stručnjaci Svjetskog fonda za istraživanje raka tvrde da promjene u ishrani mogu da spriječe polovinu od ukupnog broja slučajeva raka dojke, tri od četiri slučaja raka želuca, debelog crijeva i rektuma. Hrana koja obiluje solju vjerovatno povećava rizik od raka želuca, a hrana koja obiluje crvenim mesom, posebno prerađenim takođe predstavlja potencijalni rizik za nastanak karcinoma.

• Vodite računa o ishrani, tako da veći dio svakog obroka i užine treba biti sačinjen od biljaka, uključujući žitarice, krtolasto bilje kao što je krompir, povrće, voće i mahunarke, kao što su grašak i pasulj.
• Jedite manje crvenog mesa.
• Utvrdite svoju optimalnu težinu i održavajte tu mjeru.
• Ne pretjerujete u alkoholnom piću, pa ni u vinu koje je koristan napitak.
• Dnevno uzimajte pet ili više porcija različitog voća i povrća. Potrebno je da popijete osam čaša vode dnevno.
• Bavite se sportom, trčite, šetajte, krećite se.
• Boravite što više na dnevnom svjetlu.
• Ne budite bez saznanja o svom krvnom pritisku, šećeru u krvi i holesterolu.
• Blagovremeno se informišite o bilo kojem zdravstvenom problemu koji vas muči.
• Odredite prag tolerancije na stres.
• Pođite od uvjerenja da ste vi, u najvećoj mjeri, sudionik svoga zdravlja, kvaliteta i dužine života.
• Zdravlje je nagrada za disciplinovan život.

„Najveća je od svih ludosti žrtvovati svoje zdravlje, ma žašto to bilo: zbog sticanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog nauke, zbog slave, a da o putenoj slasti i kratkotrajnim uživanjima i ne govorimo; štaviše, zdravlju valja sve podrediti.“ Schopenhauer