U Sarajevu, Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovini, 7. i 8. septembra, 2016. godine, održana je stručna radionica organizirana od strane OSCE-a i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, pod nazivom “Sloboda izražavanja na internetu i borba protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu (VERLT)”, na kojoj su učestvovali i stručnjaci Global Analitike.
Ova dvodnevna radionica okupila je oko 120 učesnika, predstavnika vladinih institucije, međunarodnih organizacije, akademske zajednice, civilnog društva i medija, s ciljem razmatranja i dijeljenja najboljih praksi, u vezi sa mjerama na internetu koje vlade i njihovi posrednici poduzimaju u borbi proti VERLT-a, te njihove posljedice po osnovna ljudska prava. Učesnici su razmatrali kako upotreba komunikacijskih tehnologija može unaprijediti borbu protiv VERLT-a na internetu.
Jedan od glavnih zaključaka ove radionice jeste da: “Zakoni i politike o blokiranju sadržaja, nadzoru i drugim mjerama na internetu za borbu protiv terorizma također moraju štititi osnovna prava na slobodno izražavanje na internetu, naveli su učesnici na dvodnevnoj radionici OSCE-a.”
Stručnu radionicu su otvorili Ministar sigurnosti BiH, Dragan Mektić i ambasador Jonathan Moore, šef OSCE misije u BiH.
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić je istakao da najveća opasnost po pitanju zloupotrebe interneta leži u nesmetanom i neograničenom širenju terorističke ideologije i propagande.
“Svjesni smo kompleksnosti problema i jasno nam je da u spriječavanju ovih ilegalnih aktivnosti najveću ulogu trebaju imati vladine strukture posebno nacionalni regulatori internet prostora i službe sigurnosti. One imaju zadaću zaštititi građane od svih prijetnji pa i onih koje dolaze iz cyber prostora”, istakao je Mektić. Također je naglasio da smo u takvoj borbi obavezni poštivati i temeljna ljudska prava i slobode, vladavinu zakona i vrijednosti demokracije.
“Nasilni ektremizam je slojevit problem koji društvo i zajednica moraju spriječiti u ranim stadijima. U modernom svijetu, razumijevanje upotrebe interneta i tradicionalnih medija kao alata nasilne radikalizacije, ali i kao sredstva za predstavljanje alternativnih pogleda kroz kontra-narative je ključni aspekt ovog pristupa,” rekao je ambasador Jonathan Moore, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
Prva radna tema je imala naziv: Trenutni trendovi, izazovi i mogućnosti. U ovoj temi stručni predavači govorili su o zloupotrebi Interneta i društvenih mreža od strane terorista, najprije radikalnih terorista iz Islamske države. Tema je imala za cilj da osvijesti učesnike na sve veću tehnološku usavršenost terorista koji koriste Internet, Dark net i društvene mreže u širenju radikalnih ideja i regrutovanja pojedinaca. Kao problem današnjice istaknut je taj što što su se pojedine terorističke grupe profilirale u oblasti Internet terorizma, te su postali jako aktivni. Svi stručni predavači su istakli da rješenje ne leži u tome da se problematični sadržaji i objave izbrišu, jer ukidanjem jednog websitea, teroristi naprave drugi. Blokiranje i brisanje neadekvatnih sadržaja ima ograničen uticaj. Istakli su da je online ekstremizam i radikalizacija veliki problem. Najčešće se pod online ekstremizmom u SAD misli na ISIL. Istakli su da provideri i kompjuterske kompanije moraju preuzeti veću odgovornost u sprječavanju ilegalnih aktivnosti na Internetu. Ali tu se javlja problem ograničavanja sadržaja – kako prepoznati govor mržnje ili provokatorski govor? Ograničavanje sadržaja je direktno ograničavanje prava slobode izražavanja. Moderator i predavači su se pridržavali postojeće agende. Za učesnike je prvog dana bio obezbjeđen ručak, dvije kafe pauze i osvježenje. U toku radionice bio je omogućen i video: Džihad – priča drugih.
Druga radna tema odnosila se na praćenje nasilnog ekstremizma na Internetu, te koje su to državne strategije u praćenju, blokiranje, filtriranju i uklanjanju online neprimjerenih sadržaja? Ono što su istakli svi predavači je to da su dešavanja na Internetu samo slika onoga što se dešava u društvu. Mnogo važnije pitanje je koji su to uslovi doveli do razvoja radikalizacije u društvu? Šta to u društvu ne funkcioniše kad postoji pogodno tlo za razvoj radikalizacije i ekstremizma, te da svi trebamo istražiti uzroke radikalizacije u društvu? Istaknuto je da je ISIL kroz širenje radikalnih ideja najviše koristio twitter naloge. Društvene mreže su samo jedan od alata koje koriste teroristi u ostvarenju svojih ciljeva. Zabilježeni su problemi dječije pornografije i problem nemogučnosti sprječavanja samoubistava na društvenim mrežama. Istaknuto je da obrazovni sistem u BiH nije spreman da se uspješno nosi sa problemom nasilja na Internetu. Potrebno je puno više raditi na edukaciji nastavnog osoblja i ulagati više u ove projekte. Problem predstavlja i to što današnja omladina mnogo vjeruje društvenim mrežama i smatraju da je istina ono što vide online. Twitter je ocijenjen kao najupsješnija društvena mreža koja je uklonila najviše ISIL korisničkih naloga. Svi predavači su se složili da ne postoji jedinstvena definicija nasilnog ekstremizma i radikalizacije već da su to kombinovani elementi i uslovi koji vode ka nasilnom ekstremizmu.
Treća radna tema odnosila se na konkretne primjere uklanjanja sadržaja i politike društvenih mreža i Internet provider-a. Zaključeno je da je nemoguće utvrditi kad će osoba počiniti krivično djelo širenja ilegalnog sadržaja na Internetu. Google politika objavljivanja sadržaja zabranjuje i uklanja sadržaje sa svojih kanala, kao i ostali kanali: YT, Blogger, Google+ ali većina tih sadržaja je dostupna na drugim serverima i stranicama. Sadržaji na Internetu su zapravo odraz stvarnih dešavanja u društvu. Kao dio rješenja ovog problema trebaju biti svi: nvo sektor, državne institucije, kompjuterske kompanije…jer politika skidanja sadržaja sa Interneta dokazano ne djeluje. U prethodnoj radnoj temi policajac Marko Fors je osnovao na FB virtuelnu policiju-policijski profil koji prati dešavanja na Internetu i kome korisnici FB-a mogu prijaviti kršenje slobode izražavanja na Internetu, govor mržnje, slučajeve dječije pornografije itd. Ono što je zaključeno jeste to da je reakcija zajednice na Internet nasilje mala i nedovoljna, ljudi još uvijek nisu svjesni da je Internet takođe prostor gdje se može izvršiti krivično djelo.
Četvrta radna tema je bila predviđena za drugi dan konferencije. Tema se odnosila na razmatranje izazova i mogućnosti kako zaštiti djecu na Internetu tj kako stvoriti sigurno okruženje na Internetu? Istaknuti su primjeri predavača iz FB, koji su naglasili da FB sarađuje sa državnim institucijama u cilju smanjenja neprilagođenih govora i sadržaja na svojoj društvenoj platformi. Facebook tim obavlja obuke, treninge, istraživanja i programe za prepoznavanje nasilja, edukuju tehničare za to. Zaključeno je da NVO sektoru treba dati veliku podršku u aktivizmu i radu na sprječavanju govora mržnje na Internetu, podršku u provođenju kampanja u borbi protiv nepristojnog govora, te sadržaja na društvenim platformama. Kao rizik je istaknuto to da postoji opasnost ako se samo bavimo sigurnosnim pitanjima da guramo pod tepih pitanja ljudskih prava – slobode izražavanja. Usvojeni su zaključci na kraju od strane svih moderatora radnih tema.
Radionica je organizirana kao nastavak stručne diskusije koji je uslijedio nakon slične radionice OSCE-a, održane u Bukureštu prošle godine, a koja se ticala slobode medija i odgovornosti u kontekstu politika borbe protiv terorizma.
