Šta vas motivira da uspijete?
Tva tipa motivacije: promotivni fokus (povezan s napretkom, razvojem i postignućem) i preventivni fokus (povezan sa zaštitom, sigurnošću i odgovornosšću)
Šta je motivacija?
Poznato je da je motivacija jedan od najjačih pokretača čovjeka. Ako nema motivacije, ne postoji ni volja ni želja za određenom djelatnošću. Ponekad motivacija može biti toliko jaka da čovjeka drži aktivnim veoma dug vremenski period, i to ka jednom jedinom cilju. Međutim, ako nema motivacije, svaki cilj kome težimo može postati nedostižan. Većina ljudi motivaciju doživljava kao pokretanje, kretanje, usmeravanje ili akciju čija je svrha ispunjenje nekog cilja.
Univerzitetski profesor S. Heshmat započinje s objašnjenjem da se ljudi razlikuju po svojoj osjetljivosti prema nagradi i kazni u ostvarivanju svojih ciljeva. Teorija fokusa regulacije koju je predložio Higgins (2012.g.) opisuje da pojedinac ima dvije motivacije: promotivni fokus i preventivni fokus. Ljudi koji su okrenuti promotivnom fokusu vide svoje ciljeve kao stvaranje puta ka napretku. Oni žele da uspiju. Nasuprot tome, ljudi okrenuti preventivnom fokusu posvećuju više pažnje tome kako da izbjegnu greške i da zaštite status quo. Naprimjer, student s motivacijom promotivnog fokusa čita i lekcije koje su izvan potrebnog gradiva za polaganje ispita kao željeni način da dobije desetku. Nasuprot tome, student s motivacijom preventivnog fokusa je pažljiv u namjeri da zadovolji sve zahtjeve ispita kao način predstrožnosti da dobije desetku. U kontekstu zdravstvenog ponašanja, pojedinci okrenuti promotivnom fokusu su uspješniji u započinjanju postupka mršavljenja ili prestanka pušenja. Pojedinci okrenuti ka preventivnom fokusu su posvećeniji održavanju i očuvanju statusa quo.
Preventivni fokus je sličan konceptu averzije od gubitka, koja pretpostavlja da su ljudi osjetljiviji u pretrpljivanju poraza nego što su to u postizanju dobitaka. Rečeno riječima Marcela Proust-a: Bolest je doktor kojem posvećujemo najviše pažnje; ljubaznosti i znanju samo obećavamo; bolu se pokoravamo.
Kada se pojedinci nađu u stanju gubitka (ispod statusa quo), oni koji su okrenuti preventivnom fokusu spremni su učiniti sve što je potrebno da održe status quo. Nasuprot tome, pojedinci okrenuti promotivnom fokusu su motivirani da ostvare napredak u odnosu na sadašnje stanje, jer status quo za njih nema nekog posebnog značaja.
Mnogo je dokaza koji podržavaju ideju da sve drugo što je jednako pojedinci koji koriste promotivni fokus u ostvarivanju ciljeva su bolji nego individualci koji koriste prevenciju (ili izbjegavanje) u ostavarivanju ciljeva. Naprimjer, pojedinci kroz promotivni fokus pokazuju kreativnije razmišljanje (razmišljaju van okvira) za razliku od pojedinaca koji koriste preventivni fokus, djelom, jer promotivni fokus ohrabruje željene strategije i vodi u potrag za više novih odgovora. Nasuprot tome, preventivni fokus je zabrinut za sigurnost i odgovornost. Ljudi brinu o tome šta može krenuti po zlu ako se ne pridržavaju svojih obveza.
Kako bi se povećala motivacija ova dva pristupa mogu biti iskorištena u stvaranju ubjedljivije poruke usmjerene na promjenu ponašanja. Poruke koje bolje pristaju primaocu dugotrajne orijentacije izgledaju ubjedljivije. Ljudi okrenuti preventivnom fokusu su uvjereniji sa sigurnosnim informacijama (npr. manji rizik od dobijanja raka). Ljudi okrenuti promotivnom fokusu su čvrsto uvjereniji u informacije vezane za rast (npr. povećanje energije). Naprimjer, cilj može biti: pojesti više voća i povrća radi zaštite od štetnih dnevnih elemenata (preventivni fokus). Ista poruka može biti predstavljena ovako: pojesti više voća i povrća zbog povećane energije i općeg ispunjenja (promotivnoi fokus).
Kako motivirati sebe i održati motivaciju?
Psiholog i psihoterapeut V. Mišić daje nekoliko strategija koje nam mogu pomoći:
Radite nešto zato što to želite a ne zato što mislite da to morate – kada nešto radite ili planirate da uradite, podsjetite sebe da je to vaš slobodni zbor, vaša odluka a ne prinuda, da ste samostalno i svjesno odabrali neki cilj i radite na njemu zato što to želite a ne zato što morate. Ako radite nešto iz želje onda radite za sebe a ne protiv sebe. Naprimjer: ako ste odlučili da prestanete da pušite, učinite to zato što to želite a ne zato što morate, jer zaista ne morate. Ako ostavljate pušenje zato što želite, to vam neće predstavljati toliki napor jer se ne suprotstavljate sebi. Dakle, želja, sloboda izbora i odluka predstavljaju najbolje preduslove za samomotiviranje.
Mislite o poželjnosti cilja, zadovoljstvu koje ćete imati kada ostvarite željeni cilj – zadovoljstvo i dobit koju imate od ostvarenja nekog cilja predstavljaju nagradu a nagrada je najbolji motivator, pokretač ponašanja. Zamišljate kako ćete se dobro osjjećati kada ostvarite ono što želite (kako ćete biti srećni, ponosni, spokojni i sl.). Kada god padnete u iskušenje da odustanete ili posustanete zbog teškoća ili potencijalnih distraktora podsjetite sebe na nagradu koju ćete dobiti kad ostvarite željeni cilj. Dakle, odustanite od kratkoročnog zadovoljstva zarad dugoročnog zadovoljstva koje ćete imati kada ostvarite vaš cilj. Kratkoročna zadovoljstva su po pravilu manjeg intenziteta. Naprimjer: ako želite da ostavite pušenje mislite o tome koje ćete sve dobiti imati od toga, kako ćete se osjećati bolje, imati više snage, više samopouzdanja jer ste rješili jedan problem u svom životu i sl. Sve su to jača zadovoljstva od trenutnog i kratkoročnog uživanja u cigareti. To će vas motivirati da odolite trenutnom izazovu, trenutnom impulsu zarad višeg cilja.
Napravite dobar i realističan plan i odredite vremenski rok za njegovo ostvarenje – dobar plan predstavlja pola obavljenog posla. Kada imate dobar i realističan plan vi znate šta radite, kuda se krećete i gdje ste u svakom momentu, što vas dodatno motivira i uliva vam osjećaj sigurnosti. Plan možete napraviti tako da uključuje više etapa. Nakon svake ostvarene etape nagradite sebe nečim što vam pričinjava zadovoljstvo i onda pređite na ostvarenje naredne etape. Naprimjer: ako ostavljate pušenje, nagradite sebe za svaki mjesec bez cigareta, neka to bude neka sitna, simbolična nagrada. Svakog mjeseca podesjetite sebe na uspjeh koji ste ostvarili do sada. Uspjeh je sam po sebi najbolji motivator.
Kada radite fokusirajte se na ono što radite sada i ovdje – to će vam pomoći da date sve od sebe u sadašnjem trenutnku i da ne razmišljate mnogo o budućim ishodima koji su uglavnom nepredvidivi. Razmišljajte samo o onome što radite sada i sljedećem najbližem koraku koji slijedi na putu ostvarenja cilja koji ste odabrali.
Oslonite se uglavnom na sebe i sopstvene resurse – drugi ljudi vam nikada ne mogu pomoći onoliko koliko vi možete sami sebi. Ako vam se drugi nude da pomognu, dobrodošli su, ali se uvijek oslonite najviše na svoje snage i sposobnosti. Ako nešto sami postignete imaćete na kraju veću satisfakciju i jači osjećaj da imate kontrolu nad sobom i situacijama. To će dodatno ojačati vaše samopouzdanje.
Motivacija je ono što te pokreće. Navika je ono što te drži na putu ka cilju.
Jim Rohn
