Piše: Amina Kolašinac

Sloboda izražavanja kao jedno od temeljnih ljudskih prava doživjela je svoju apsolutnu primjenu  tek sa masovnom pojavom interneta i društvenih mreža. Internet kao medij omogućava istovremenu razmjenu podataka s neograničenim brojem korisnika u realnom vremenu, što u historiji ni jedna informacijska tehnologija nije postigla na razini na kojoj to postiže internet.

Za razliku od brojnih drugih oblika kažnjivih ponašanja na internetu, širenje govora mržnje i lažnih vijesti putem društvenih mreža zbog nepostojanja ujednačene regulative često prolazi bez odgovarajućeg oblika društvenog odgovora.

Svjedoci smo da na društvenim mrežama poput Facebooka ili Twittera možemo najčešće pročitati negativne komentare, govor mržnje, psovke i prijetnje koje nisu nimalo prijatne i ugodneza naše oko. Govor mržnje na društvenim mrežama, naročito na Twitteru se pokazao kao veliki problem sa katastrofalnim posljedicama po društvo.

Regulatorni mehanizmi u vezi s govorom mržnje

YouTube, Facebook i Twitter posjeduju unutrašnje regulatorne mehanizme u vezi s govorom mržnje i potpisali su Kodeks ponašanja o regulaciji ilegalnog govora mržnje s Evropskom komisijom.

Facebook, Microsoft, Twitter i YouTube, zajedno s drugim platformama i društvenim medijima snose kolektivnu odgovornost za promicanje i omogućavanje slobode izražavanja na internetu. Oni kao i kao i Evropska komisija i države članice EU-a, prihvataju obvezu suzbijanja nezakonitog govora mržnje na internetu. U skladu s Okvirnom odlukom Vijeća 2008/913/PUP od 28. novembra 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije krivičnopravnim sredstvima, te nacionalnim propisima kojima se ona prenosi nezakonit govor mržnje znači svako postupanje kojim se javno potiče na nasilje ili mržnju usmjerenu na skupinu ljudi ili pripadnika takve skupine na temelju rase, boje kože, vjeroispovijesti, porijekla ili nacionalne ili etničke pripadnosti.

Akcijski plan Rabat Ujedinjenih naroda, koji definiše smjernice za razlikovanje slobode govora i govora mržnje, preporučuje razlikovanje između tri vrste izraza: izražavanje koje predstavlja kazneno djelo, izraz koji nije kazneno kažnjiv, ali može opravdati građansku parnicu ili upravne sankcije, i izraz koji ne dovodi do kaznenih, građanskih ili upravnih sankcija, ali ipak izaziva zabrinutost u pogledu tolerancije, uljudnosti i poštivanja prava drugih.

Da bi se i sam Twitter razumio i njegovo djelovanje u borbi protiv govora mržnje, predložena je izrada i https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6864473/ se bavi uzorkovanjem i klasificiranjem tweetova, i pruža alate za analizu sadržaja govora mržnje unutar društvene mreže. Social Network Analyzer, ili u prevodu Analiza društvenih mreža je pojam koji postoji dugo vremena a odnosi se na proučavanje društvenih odnosa između skupa aktera. To je polje koje proučava skup pojava ili podataka koje želimo razumjeti. U procesu rada na ovom polju, istraživači mreže takođe su razvili niz karakterističnih teorijskih perspektiva. Društvene mreže karakterizira i prepoznatljiva metodologija koja obuhvata tehnike prikupljanja podataka, statističke analize, vizuelnog predstavljanja itd. Postoje dvije osnovne vrste mrežne analize, koje odražavaju dvije u osnovi različite vrste podataka: analiza ego mreže i cjelokupna mrežna analiza.

Twitter je pooštrio svoju politiku za sprečavanje govora mržnje

Da je Twitter posebno mjesto gdje se širi govor mržnje pokazuju i činjenice gdje svakodnevno na ovoj društvenoj mreži možemo pročitati mnoštvo mrzilačkih statusa i komentara, kako od strane anonimnih lica, tako i od strane izuzetno poznatih osoba, političara, predsjednika, muzičara, glumaca, novinara, javnih ličnosti itd. Sloboda bez odgovornosti je čini se postala navika velike većina korisnika, što po pravilu dovodi do kontaminacije javnog online prostora. Osim toga, različite krize kao što su pandemija korona virusa ili protesti, pogoduju generisanju govora mržnje ali i širenju različitih oblika dezinformacija na internetu, prvvenstveno na društvenoj mreži Twitter.

Twitter je proširio i pooštrio svoju politiku za sprečavanje širenja govora mržnje kojom se zabranjuje dehumanizacija osoba na rasnoj, etničkoj i nacionalnoj pripadnosti.

Svi tvitovi koji sadrže takav govor, nakon što budu prijavljeni, bivaju uklonjeni sa te društvene mreže, te se profili korisnika koji ovo pravilo prekrše više puta privremeno zaključavaju ili suspenduju. Iz ove društvene mreže dodali su i da će nastaviti raditi na automatskom prepoznavanju i otkrivanju potencijalno problematičnog sadržaja.

Kao jedan od primjera takve politike jeste i suspendovanje tada još uvijek aktuelnog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa koji je širio govor mržnje protiv svog rivala Joea Bidena govorom uživo, a kasnije nastavio o tome pisati na Twitteru. Nakon tri sporne objave koje grubo krše njihova pravila ponašanja Trumpov je račun suspendiran na 12 sati.

Twitter je zabranio govor koji dehumanizira druge na osnovu religije ili kaste, a na listu zaštićenih kategorija je dodao i dob, invalididet i govor.

Naime, Twitter je 2019. godine uveo pravilo poznato kao “Trampovo pravilo” prema kojem se na tvitovima čiji sadržaj krši pravila stavlja posebnu oznaku. Tvitovi koji su označeni kao problematični su i dalje dostupni, ali se ne pojavljuju u pretragama niti se njihov tviterov algoritam preporučava korisnicima. Te izmjene su predstavljale veliki pomak u naporima Twittera da uravnoteži svoje ideološko opredjeljenje za slobodno izražavanje sa zahtjevima korisnika za poboljšanom primjenom pravila protiv uznemiravanja, govora mržnje i drugog toksičnog ponašanja. To pravilo je između ostalog usmjereno na sve političare koji koriste Twitter kako bi širili govor mržnje, dezinformacije, i generalno kontaminirali javni prostor.

Također, Twitter ima pravilnik protiv sintetičkog i manipulativnog video sadržaja koji takav sadržaj označava plavom bojom. Od maja 2020. godine slične oznake su se počele pojavljivati na tvitovima koji sadrže potencijalno štetne, obmanjujuće informacije povezane sa COVID-19. Suština je da se uz sporne tvitove nalazi i upozorenje da sadržaj krši Twitterov pravilnik kao i link za vjerodostojni sajt na kojem je moguće dobiti više informacija o virusu korona.

Potrebni mnogo veći napori u borbi protiv govora mržnje na Twitteru

Katarina P., rođena u Skoplju, provela je 11 godina na Twitteru kao aktivni član Twitter zajednice u Sjevernoj Makedoniji. Pod pseudonimom, Katarina, koja nije htjela dati svoje prezime, koristila je svoj profil da prati i komentariše događaje bilo kog dana u svojoj zemlji i širem balkanskom regionu, upuštajući se u ponekad žestoke rasprave. U februaru ove godine je Twitter suspendovao Katarinin profil, bez ikakvog specifičnog objašnjenja.

“Vjerujem da sam suspendirana jer sam ušla u sukob s drugim Twitter nalogom koji je promovirao mizoginiju kroz kvazi-kršćansku pravoslavnu teologiju. Nakon moje impulsivne reakcije na ove tweetove, moj račun je suspendiran” za BalkanInsight je poručila, Katarina.

Stručnjaci kažu da je upotreba umjetne inteligencije rezultirala gomilom grešaka, te da nedostaje potrebna kontekstualna i nijansirana analiza da bi se snažna kritika razlikovala od klevete i radikalnih političkih mišljenja od izraza mržnje i rasizma ili optužnice do nasilja, posebno na jezicima koje govori mnogo manje ljudi od, recimo, engleskog, francuskog, njemačkog ili ruskog.

Naš sagovornik, Srđan Puhalo poznati psiholog i istraživač javnog mnijenja i jedan od najaktivnijih tviteraša u BiH, kojeg prati oko 25 hiljada osoba, govorio nam je o tome koja grupa ljudi najčešće širi govor mržnje na Twitteru.

“Govor mržnje je najviše prisutan kod anonimnih nitkova, jer oni misle da su na taj način zaštićeni. Takođe, primjetio sam da što tviteraš ima manje pratilaca to su njegovi komentari vulgarniji, bezobzirniji i brutalniji, što nam govori da on nije na Twitteru da nešto kaže, već da “rasturi” protivnika i neistomišljenika. Političari ne koriste mnogo govor mržnje, već stvaraju ambijent da se govor mržnje održva i širi. Takođe teško je razlučiti kada govor mržnje dolazi od neke osobe, a kada je to “bot” koji radi po naredbi”.

O tome koliko se u Bosni i Hercegovini širi govor mržnje na Twitteru, Puhalo kaže sljedeće: “Meni se čini da ga ima manje nego na Facebooku ili u komentarima vijesti. Ipak Twitter zajednica je malo “elitnija” od drugih društvenih mreža. Naravno da ga ima, ali takvi nitkovi se veoma brzo uoče i kod drugih izgube na relevantnosti i onda je svejedno šta pišu i koliko pišu”.

Puhalo kao rješenje i izlaz iz ove situacije koja je postala začarani krug vidi sljedeće: “Govor mržnje će uvijek postojati, ali on nesmije da bude prihvaćen kao nešto normalno u društvu. Trebamo raditi na kreiranju društva gdje će se drugo  i drugačije mišljenje i ponašanje prihvatati, a gdje se neće tolerisati bilo kakvo ponižavanje, vrijeđanje, prijetnje, omalovažavanje. Ako to nije dozvoljeno u društvu, biće prezreno i na društvenim mrežama. Od malih nogu djecu treba učiti kako da se ponašaju na društvenim mrežama, od toga kako da prepoznaju lažnu informaciju, do toga šta je govor mržnje, jer ih na taj način pripremamo za budućnost”.

Definisanje i otkrivanje govora mržnje jedan je od najvećih političkih i tehničkih izazova za sve online platforme. Taj problem nije samo tehničke prirode, već se u različitim kulturama različito definiše govor mržnje, što dodatno otežava klasifikaciju i praćenje slučajeva na globalnom nivou. Vještačka inteligencija i algoritmi još uvijek su daleko od toga da mogu biti senzibilni kao ljudi, odnosno da mogu kontekstualizovati pojedinačne slučajeve govora mržnje. U tom smislu rad na algoritmima koji će biti sofisticiraniji od postojećih zapravo tek počinje.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta “Suzbijanje govora mržnje kroz osnaživanje mladih” (“Suppressing Hate Speech Through Empowerment of Youth”) je finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije u BiH kao dio MATRA (Društvena transformacija) programa. Projekat sprovode partnerske organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH i Global Analitika.