STIL ŽIVOTA

ZAŠTITA KOŽE OD ŠTETNOG ZRAČENJA SUNCA

Pet zabluda o zaštiti kože od Sunca

Zadnjih dana smo svjedoci visokih temperatura u cijeloj Bosni i Hercegovini, što je još zanimljivije period trajanja sunčevog zračenja je izuzetno dug, praktično od izlaska do zalaska sunca. Ovih ljetnih dana to znači da sunce neprestano prži 14 do 15 sati u prosjeku, tako da smo svi izloženi sunčevom zračenju, a time postoji mogućnost i da dođe do opekotina ili drugih reakcija zbog dužeg izlaganja suncu. Stručnjaci se slažu da je potrebno da se štitimo od sunčevog zračenja, te preporučuju razne mjere na zaštiti zdravlja našeg organizma od efekata sunčevog zračenja.

Posebna važnost pridaje se zaštiti naše kože i u tom cilju razvijena je čitava industrija, koja proizvodi razna sredstva za zaštitu kože. Iako postoje određena uputstva kako i kada koristiti sredstva za zaštitu kože, postoje mišljenja da proizvođači ipak pišući uputstva ipak najviše idu sebi u prilog, sa ciljem prodaje svojih proizvoda. Posljednja istraživanja koja su provedena u Sjedinjenim Američkim Državama, (od strane dermatologa Alicia Barba, MD i dr. Stephen Lynch) otklonila su neke dileme u vezi sa zaštitom kože od sunčanja.

Posebno su zanimljive sljedeće dileme/zablude i odgovori na iste:

  • Koža sa tamnijim tenom ne treba kremu za sunčanje / ne može se dobiti melanom

Možda zvuči smješno, ali ova zabluda uzrokuje mnogo štete. Činjenica je da tamniji tonovi kože su manje skloni pojavi raka kože, ali ovaj mit prouzrokuje da se ignorišu neki drugi upozoravajući znakovi. Tako da bez obzira na boju kože, jačinu tena i sl., neophodno je da se koriste kreme za sunčanje i da se svoja koža redovno provjerava.

  • U osnovi ten kože vas štiti

Baš kao što postoji zabuda da svi moramo „izgoriti“ makar jednom tokom ljeta, pogrešno je i mišljenje da vas tamniji ten štiti. Ten koji dobijemo je prirodni način proizvodnje zaštite od sunca, jer smo ustvari ozračeni, međutim, to ne umanjuje rizik od raka kože, a koža stari eksponencijalno sa stalnim sunčanjem.

  • Broj na kremi za sunčanje je proporcionalan broju minuta za zaštitu od sunca

Broj na pakovanjima krema za sunčanje nema nikakve veze s vremenom ekspozicije – radi se o snazi zaštite od sunčevih štetnih zraka. Faktor zaštite od sunca (SPF) je mjera koliko solarne energije (UV zračenje) je potrebno za pojavu opekotine na zaštićenoj koži u odnosu na nezaštićene dijelove kože. Matematički to izgleda ovako: Faktor zaštite od sunca (SPF) 15 dozvoljava da 1/15 štetnih UVB zraka dospije do kože. Preostalih 14/15 znači, da smo zaštićeni 93% od UVB zračenja. Dakle, SPF 30 blokira 97% štetnih UVB zraka i SPF 50 sprječava 98% štetnih UVB zraka da dospiju do kože .

  • Krema za sunčanje nije potrebna tokom sati kada sunce nije direktno iznad nas

Snažan snop sunčevih zraka može uzrokovati štetu, bez obzira na to koliko je sati. Stoga, ako ste vani u bilo kojem trenutku i izloženi ste suncu više od 15 minuta, potrebno je da nanesete kremu na lice s nekim zaštitnim faktorom. Jer koža može da „izgori“ i u 8 sati ujutro, kao i u 19 sati naveče.

  • Stavljanje kreme za sunčanje na lice, ruke, leđa i noge je dovoljno

To je odličan početak zaštite kože od štetnih UV zračenja, ali postoji nekoliko područja na tijelu koja treba dodati u svoju strategiju SPF pokrivenost, uključujući uši, nos, ruke i vrhovi stopala. Također, ne zaboravite svoj glavu, pogotovo ako imate prorijeđenu kosu ili manje kose. Proćelave osobe trebaju nositi šešire ili neke zaštite za glavu.

Dakle, potrebno je da se koristi krema za sunčanje i da slobodno uživamo i zabavimo se na suncu. Samo zapamtite ove savjete i trikove kako bi povećali svoj zaštitu od sunca tako da možete uživati u suncu godinama i svakog ljeta, sretni i zdravi, u svojoj koži…

Facebooktwitterpinterestlinkedinmail

1 Comment

Click here to post a comment