Piše: Adna Halvadžija
Povodom Međunarodnog dana volontera, 5. decembra imali smo priliku da prisustvujemo online konferenciji preko Zoom platforme. Na konferenciji su imali priliku da učestvuju mladi ljudi iz regije Zapadnog Balkana, kao i Turske, Švicarske, Poljske i Irske.
Naime, ova regionalna konferencija je završna aktivnost međunarodnog projekta podržanog od strane Evropske komisije u okviru ERASMUS+ programa. Nosilaci projekta je organizacija IMPAKT iz Albanije, uz partnere iz sljedećih zemalja: Bosna i Hercegovina, Albanija, Srbija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Rumunija i Turska. Jedna od aktivnosti u okviru ovog projekta je bila i realizacija nacionalnog istraživanja o volonterizmu u cilju stvaranja regionalnog okvira o stanju volonterizma u regiji Zapadnog Balkana. Istraživanja su trajala više mjeseci, a u okviru svih istraživanja minimalan broj uzoraka / ispitanika po zemlji je bio 300.
Na ovoj konferenciji predstavnici ovog projekta i partnerskih organizacija su predstavili ključne rezultate nacionalnog istraživanja o stanju volonterizma u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji, sa mnoštvom grafikona na kojima su se nalazili procentualno izraženi odgovori na pitanja.
Ono što je bilo iznenađujuće, jeste da u svakoj od navedenih država osobe ženskog spola se više odlučuju na volontiranje nego muškog spola, od 60-70% žene i 30-40% muškarci.
Većina ispitanika na pitanje zašto volontiraju rekli su da žele steći nova iskustva i poznanstva, te su mišljenja da će im volontiranje biti od pomoći pri stalnom zaposlenju, dok se mali broj njih oglasio u negativnom smislu, to jeste da volontiranje nije bilo od nikakve pomoći.
Mlade osobe od 15 do 20 godina se više odlučuju na čin volontiranja od onih uzrasta od 20-30, pod izgovorom da traže stalno zaposlenje i nešto što će im donijeti radno iskustvo i umrežavanje. Većina ispitanika takođe bi radije pristupila volontiranju kada bi ono bilo regionalno ili međunacionalno iz razloga što žele putovati i upoznati region.
Volontiranje u Bosni i Hercegovini
Prema podacima iz 2017. godine, samo 5% mladih u BiH volontira. Razlog tome je što većina mladih volontiranje shvata kao neplaćeni posao – a ne kao čin kojim stiču iskustvo, radne navike i nova poznanstva. Ono što je još jedan od razloga zašto mladi ne volontiraju jeste velika nezaposlenost u BiH i što većina ustvari traži plaćen posao kako bi mogli izdržavati porodicu i sebe pa makar to bila i minimalna primanja.
Jedan od glavnih problema u Bosni i Hercegovini po pitanju volontiranja jeste što ne postoje zakonski akti o volontiranju na nivou države, već samo entiteta, a u disktriktu Brčko taj zakon je donešen na snagu tek prije dvije godine.
U Zakonu o volontiranju u Federaciji Bosne i Hercegovine jasno stoji da je to davanje sebe i pokazivanje svojih vještina kroz rad. U Zakonu o volontiranju Republike Srpske se to već definiše kao doprinos zajednici i društvu. Kako bismo educirali i oblikovali mlađe generacije, ali takođe i inspirisali i dali želju da sutra oni budu pokretači volontiranja moramo ih prvenstveno upoznati sa volontiranjem, dati im prostora da nauče šta zapravo dobijaju sa tim pa tek onda tražiti od njih da se uključuju u takve akcije. Takođe, bitno je u ruralnim sredinama dati više prilika i znanja ljudima o volontiranju u smislu: gdje, kad i na koji način mogu doprinijeti.
Ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da osobe koje pristupaju volontiranju su zaista spremne od srca pomoći onima kojima je pomoć potrebna, bez da traže išta zauzvrat. Ali, potrebno je te iste osobe podstaknuti na sam čin toga i dati im priliku da pokažu šta mogu.
Prema urađenom istraživanju više od 80% ispitanika živi u urbanim sredinama, dok manje od 20% u ruralnim predjelima i prema ovom istraživanju možemo zaključiti da osobe koje žive u ruralnim predjelima imaju manje šanse za volontiranje zbog same sredine u kojoj žive. Ovaj podatak se takođe slaže sa podacima drugih zemalja.
Ono što dodatno otežava volontiranje mladih u Bosni i Hercegovini, odnosno zašto mladi ljudi ne volontiraju jeste nedovoljna informisanost o samom volontiranju, prilikama koje postoje, ali i mogućnostima koje nudi volontiranje. Većina omladine u Bosni i Hercegovini misli da je volontiranje “besplatan rad” što nužno ne mora da znači, jer volontiranjem možete dobiti plaćen smještaj, prevoz i hranu (ukoliko putujete negdje i taj program traje duže), stičete iskustvo, nova prijateljstva i poznanstva ali i u nekim slučajima postoji honorar za volontere u smislu neke dnevnice (kao podsticaj za rad). Međutim većina njih to ne zna, možda im je čak i teško doći do tih informacija te odustaju od tog čina prije nego što i saznaju nešto o tome.
Iz istraživanja smo zaključili da većina ispitanika su studenti ili zaposlenici nevladinog sektora, oni koji imaju stalno zaposlenje zbog nedostatka vremena ne mogu da volontiraju kontinuirano i ukoliko to traje duže od dva do tri dana.
Važno je naglasiti da je većina ispitanika poručila da je volontiranje doprinijelo njihovom razvoju kako ličnom tako i profesionalnom i da im je upravo to iskustvo pomoglo pri pronalaženju stalnog zaposlenja. Mali broj je onih koji imaju iskustva u međunarodnom volontiranju, te odgovor na pitanje na kojem bi nivou najviše voljeli dobiti iskustva je bilo upravo to. Većina njih bi pristalo da volontira od jednog dana do mjesec dana, a mali broj je onih koji bi da volontiranju naprimjer šest mjeseci i veći postotak njih je zainteresovan za teme poput ljudskih prava, educiranja i nacionalnih manjina, a dobna skupina sa kojom bi volontirali u većini odgovora je bila mladi, dok samo 20% njih bi volontiralo sa etničkim grupama što je poražavajući podatak za našu državu.
Kao zaključak o volontiranju u našoj državi možemo reći da većina naših ispitanika je zainteresovana, ono na čemu moramo raditi jeste upravo promovisanje volontiranja i educiranje mladih ljudi da to ne znači uvijek “besplatno raditi”.
Global Analitika trenutno realizira projekat uz podršku Ambasade SAD-a u BiH, pod nazivom “Mladi mogu reagovati!”, s ciljem osnaživanja mladih i razvoja njihovih kapaciteta. Uz podršku ovog projekta pružamo priliku onima koji su spremni uložiti svoje vrijeme i napore u neformalno obrazovanje, učeći i šireći poruku omladinskog aktivizma kao stuba demokratskog društva. Nadalje, učesnici našeg će biti obučeni inovativnim pristupima i alatima kada su u pitanju aktivizam i zagovaranje, inkluzija, razvijanje kritičkog mišljenja, javnog nastupa i pregovaračkih vještina.
