Iako su postojale obavještajne informacije o mogućim terorističkim napadima u Parizu, takođe su terorističke organizacije u svojim medijskim porukama najavljivali napade na razne mete u većini država koje su uključene u antiterorističku globalnu borbu, te su poduzimane pojačane obavještajne i sigurnosne mjere u Francuskoj i drugim državama, stravičan sinhronizovani teroristički napad se ipak i ponovo dogodio u Parizu.
Zastrašujuće izgledaju slike sa mjesta napada, slike mrtvih tijela, ranjenih, panika i strah na licima svjedoka, strah i nesigurnost na licima ljudi u Parizu, zabrinutost svih ljudi u svijetu, izljevi antiislamske mržnje na internetu, jačanje netrpeljivosti… Upravo to i jesu ciljevi terorista.
Na žalost, teroristi su najnovijim napadom u Parizu, postigli cilj djelujući na način kako se o teroru i terorizmu uči na fakultetima i stručnim edukacijskim programima. Medijski izvještaji, obraćanja lidera i stručnjaka govore o užasnim posljedicama ovog brutalnog terorističkog napada. Na osnovu tih informacija do sada su objavljeni podaci i sljedeće činjenice:
- Najmanje 129 ljudi je poginulo, a na desetine je ranjeno u nizu koordiniranih terorističkih napada u srcu Pariza u večernjim satima (oko 21,00h) dana 13.11.2015. godine;
- Oko 100 osoba je masakrirano u Bataclan koncertnoj dvorani nakon što su teroristi otvorili vatru i nakon što su se bombaši-samoubice raznijeli;
- Više od 20 drugih su ubijeni izvan dvorane od strane terorista, vjeruje se iz pušaka AK-47;
- Dvojica bombaša samoubica raznijeli su se u blizini fudbalskog stadiona Stade de France, na kojem je i predsjednik Francois Hollande gledao utakmicu;
- Francuski predsjednik je proglasio vanredno stanje za cijelu državu i ponovo su zatvorene državne granice, te uspostavljena pojačana granična kontrola;
- Dnevni list Le Parisien citirao je izjavu jednog od očevidaca koji je izjavio da je među napadačima na stadionu bila i jedna žena;
- BBC je objavio da izvori uključeni u istragu kažu da je jedan od onih koji su izvršili napad na koncertnu dvoranu bio francuski državljanin sa historijom uključenosti u radikalni islam, te da je povratnik iz Sirije;
- Mediji su prenijeli izjave preživjelog svjedoka iz koncertne dvorane, koji je bio u grupi od 20 talaca, da je čuo kako je jedan od napadača ponavljao: “Ovo je krivica Hollanda, vašeg predsjednika, nije trebalo da interveniše u Siriji”;
- Ovaj teroristički napad je najsmrtonosniji napad u miru Francuskoj, a tek četvrti put je od 2. svjetskog rata proglašeno vanredno stanje u Francuskoj. Poslednji put vanredno stanje je bilo proglašeno u toku talasa nemira u siromašnim predgrađima 2005. godine;
- Poslije terorističkog bombaškog napada u Madridu 2004. godine, po broju žrtava ovo je najteži teroristički napad u Evropi;
Lokacije izvedenih terorističkih napada
Istraga o izvršenim terorističkim napadima u Parizu još traje, prikupljaju se forenzički, materijalni, operativni i svi drugi dokazi koji mogu pomoći u istrazi, poznate su činjenice o lokalitetima koje su teroristi izabrali za kordinirani napad. Policija vjeruje da su svi napadači mrtvi – sedam njih se ubilo aktiviranjem eksplozivnih prsluka, a jedan je ubijen od strane snaga sigurnosti. Nije jasno da li su teroristi imali saučesnike i da li je neki od njih i dalje u bijegu.
Na karti i satelitskom snimku Pariza prikazane su lokacije simultanog terorističkog napada, svi napadi su se dogodili u popularnim mjestima za izlazak, na istoku Pariza, izuzev napada u blizini stadiona.
Rat protiv terorizma i mete napada terorista
Od trenutka kada je antiteroristička koalicija predvođena SAD-om, počela sa izvođenjem vazdušnih napada na ciljeve samoproglašene Islamske države, a nakon stravičnih zločina koje su počinili pripadnici ove terorističke organizacije u ljeto 2014. godine, bilo je neizbježno očekivati da Zapad postane meta terorističkih napada. Sigurnosni stručnjaci se slažu da je Francuska posebno ranjiva. Otvorenost francuskih granica je omogućila jednostavan način krijumčarenje moćnog automatskog oružja na tlo Francuske, oružja koje je vjerovatno korišteno u svim napadima u Parizu ove godine. U isto vrijeme Francuska ima na hiljade vojnika raspoređenih u inostranstvu koji se bore protiv ekstremista i terorista na tri kontinenta.
Svježe su rane, još iz ljudi govore emocije, primjetni su nestručni i zapaljivi komentari, ali po mnogim analitičarima, nije postignuta puna efikasnost na svjetskom nivou, kada je u pitanju borba protiv terorizma. Iako je upozoreno od strane stručnjaka, pa čak i najmoćnijih lidera da ne postoje jednostavna rješenja za suprotstavljanje terorizmu, niti postoji jednostavan i kratkoročan način, ipak izgleda da to nije shvaćeno od onih koji su odgovorni donosioci odluka. Čak je i predsjednik Predsjednik Obama na konferenciji posvećenoj borbi protiv Islamske države održanoj dana 29.09.2015. godine, izjavio da je uvjeren da će Islamska država, takođe poznata kao ISIS ili ISIL, na kraju biti poražena, ali je upozorio da će za takav rasplet trebati vremena. Na ranijem samitu posvećenom borbi protiv nasilnog ekstremizma održanom u Bijeloj kući, 19.02.2015. godine, osuđeni su svi oblici ekstremizma, ali je naglašeno da nije dovoljna samo vojna sila kao bi se porazio nasilni ekstremizam. Tada su izdane i smjernice vladama država učesnica, ali i organizacijama u svijetu kako bi borba protiv nasilnog ekstremizma bila sveobuhvatna i da je potrebno uključivanje više faktora, od civilnih društvenih organizacija, preko vjerskih zajednica, do naučne zajednice i stručnjaka.
Po nekim procjenama kod lidera većine država ipak preovladava mišljenje da je vojni odgovor najefikasnije rješenje. No, međutim da li je? Svjedoci smo da se u borbu protiv Islamske države, uključila i Rusija, direktnije se uključuju iranske vojne snage, intenzivirani su vazdušni napadi koalicije predvođene SAD-om, međutim potpuni poraz snaga terorističke organizacije Islamska država još nije postignut. Određeni pomaci na terenu u borbi protiv ove terorističke organizacije su postignuti i za očekivati je da Islamska država bude vojno poražena. No, međutim da li će time biti poražena njihova ekstremna ideologija? Ako želimo imati neke odgovore na ovo pitanje, trebamo se vratiti na izjavu predsjednika Obame, da će borba protiv Islamske države biti dugotrajna, a takođe treba se u tu borbu uključiti više faktora, koji se trebaju primarno boriti protiv ekstremne ideologije. SAD prednjače u tom razvijanju široke lepeze načina i mjera u borbi protiv nasilnog ekstremizma i upravo možda zbog promjene načina djelovanja SAD-e postižu i bolje rezultate u borbi protiv nasilnog ekstremizma u svijetu i sprječavanju terorističkih napada na tlu SAD-a. Pojedinim evropskim liderima se unutar vlastitih država zamjera na neefikasnoj strategiji kada je u pitanju suprotstavljanje nasilnom ekstremizmu, kao i navodne greške u vođenju vanjske politike, a u tim kritikama u posljednje vrijeme posebno se pominje francuski predsjednik Hollande.
Zašto Francuska?
Francuska ima najveću muslimansku manjinu u Europi, procjenjuje se da je taj broj oko pet miliona, kao i neke od najrestriktivnijih zakona o izražavanju vjere u javnosti. Naprimjer, zakon o zabrani nošenja burki (prekrivanje lica) u javnosti, donijela je francuska vlada 2010. godine, u vrijeme administracije Nicolasa Sarkozyja i taj čin je protumačen od strane nekih muslimana kao anti-islamski. Neke antiterorističke mjere nisu pozitivno prihvaćene od strane muslimanske zajednice u Francuskoj, takođe se pominje zapostavljenost, neadekvatno rješavanje nezaposlenosti i asimilacije migranata u predgrađima francuskim gradova, su po nekima dodatni razlozi za radikalizaciju muslimanskih migranata u Francuskoj. U pojedinm primjerima radikalizacije, posebno mladih ljudi, radi se o licima koji su druga ili čak treća generacija rođena u Francuskoj, ali su ta lica uglavnom neriješenog socijalnog statusa ili su sklona kriminalu. Sa psihološke tačke gledišta, teško je dati eksplicitan stručni stav o tome kakvi su motivi i odakle spremnost na samoubilačke akcije, kod lica koja dolaze iz etničkih zajednica i socijalnog okruženja gdje to ranije nije bila praksa, odnosno ne postoji ta istorijska veza. Tako da onda zvuče realistično upozorenja nekih svjetskih eksperata, kao i francuskih stručnjaka za sigurnost, da su možda ovi napadi u Parizu, početak nekog većeg talasa terorističkih napada. Ako se uzme u obzir da je Islamska država preuzela odgovornost za rušenje ruskog aviona iznad Sinaja u mjesecu oktobru, što nije dokazano, to daje dodatni alarm jer ovi posljednji teroristički napadi dobijaju globalni karakter. Osim toga, i dalje postoji značajan broj lica iz zapadnih država, koji su se priključili ekstremnim grupama u Siriji i Iraku, te se ne isključuje mogućnost da su tamo obučeni i inspirisani da izvrše napade u svojim državama ukoliko se vrate u iste.
Po stavovima upućenih analitičara, Francuskoj ostaje da se ponovo pokuša dodatno ojačati u svim segmentima borbe protiv terorizma i da maksimalno koristi procjene i znanja stvarnih stručnjaka, da vlada ne podliježe nekim pozivima na radikalne i prekomjerne poteze, koji mogu dovesti do dodatnog usložnjavanja sigurnosne situacije.
Reakcije nakon terorističkog napada u Parizu
Reagujući na napade, američki predsjednik Barack Obama je govorio o “nečuvenom pokušaju terora nad nedužnim civilma” te je sazvao sastanak njegovog Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Britanski premijer, David Cameron izjavio je da je šokiran i obećao: “Učiniti ćemo sve što možemo da pomognemo Francuskoj”. Zvanični Vatikan je teroristički napad nazvao “napad na mir cijelog čovječanstva”.
Na žalost nisu sve reakcije u znaku jasne podrške Francuskoj, neke od reakcija na užasne terorističke napade u Parizu, proklamuju otvorene antiislamske stavove od desničarskih političara širom Evrope. Predsjednica francuskog Nacionalnog fronta (krajnja desnica) Marine Le Pen, pozvala je svoju vladu da vrati graničnu kontrolu i da to učini trajno. Pozvala je Francusku da islamističke organizacije proglasi nezakonitima, da zatvori radikalne džamije i progna iz zemlje “propovjednike mržnje” te ilegalne useljenike, da islamistima s dvostrukim državljanstvom ukine francusko državljanstvo i deportira ih iz Francuske. U Italiji je dnevnik desnog centra Libero na subotnjoj naslovnici objavio naslov “Islamski k…… sinovi”, nacionalistički vođa Sjeverne lige Matteo Salvini upozorava na vjersku radikalizaciju useljenika i njihove djece te je pozvao na zatvaranje evropskih granica.”Imigranti izvan kontrole ne pomažu sigurnosti. Naravno ako se pokaže da su teroristi druga, treća ili četvrta generacija (useljeničkih porodica) tim gore, jer to znači da islam nije kompatibilan i nije spojiv s demokracijom”, rekao je Salvini u Milanu.
Kome teroristički napadi u Parizu (ne)odgovaraju?
Krvoproliće počinjeno u petak u Parizu sa dosad 129 žrtava i 300 ranjenih dodatno je zakomplikovalo ionako složeno migrantsko pitanje u EU. Naime, Evropska unija mjesecima se razilazi oko raspoređivanju stotina hiljada ljudi koji bježe pred ratom i siromaštvom u Siriji, Iraku i Africi i spas traže u Evropi. Populistički desničar Geert WIlders, predsjednik holandske antiislamske Stranke slobode koja je stekla veliku popularnost tokom migrantske krize, pozvao je svoju vladu da odmah zatvori granice. Slovački premijer Robert Fico, nacionalist lijevog centra koji se takođe usprotivio migrantskim kvotama, rekao je da bi se militanti IS-a mogli ubaciti u migrantski val. Po ovome, osim desničarima u EU, teroristički napadi u Parizu odgovaraju i zagovornicima antiimigracione politike u državama Evropske unije.
Teroristički napadi najmanje odgovaraju onim migrantima koji iz istinskih i najljudskijih razloga odlučuju da rizikuju svoje i živote svoje djece kako bi pobjegli, upravo od užasa ubijanja i stradanja, koje sprovode radikalizovani ekstremisti u Siriji i Iraku, ali i drugi akteri u tamošnjem sukobu.
Zaključak
Sve navedene činjenice, podaci i pretpostavke, jasno upućuju na to da je potrebno sveobuhvatnije djelovanje svih svjetskih aktera u borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizma, te je neophodan interresorni i interdisciplinarni pristup ovom svjetskom sigurnosnom problemu, kako u samoj Francuskoj, tako i u drugim državama u svijetu. Problem nasilnog ekstremizma i radikalizma, koji je aktuelan i življi nego ikad, je neophodno vezati za samu ideologiju koja ga poslije svakog terorističkog napada nanovo oživljava i nalazi nove nosioce ekstremnih ideja i regrutuje nove sljedbenike. Donedavno je to bila Al-Kaida, koja je poražena, sada je to ISIL ili Islamska država, kojoj se poraz nazire, ali nije poražena ideologija Al-Kaide, a niti Islamske države i upravo to ostaje izazov i glavni sigurnosni problem za svjetsku zajednicu. Borba protiv nasilnog ekstremizma treba da obuhvati i uzroke koji su doveli do pojave i širenja nasilnog ekstremizma i koji još utiču na dalju radikalizaciju i regrutovanje novih članova mreže ekstremista.
