Prema tvrdnjama profesora sa Univerziteta New York, Adamu Alteru, prosječni tinejdžer uzme u ruke svoj pametni telefon 150 puta dnevno. U svojoj knjizi Irresistible, dr. Alter piše o zavisnosti od tehnologije, što ukazuje na to da 40 posto ljudi ima neku vrstu ovisnosti o internetu, bilo to da je riječ o društvenim medijima, pornografiji ili e-pošti (prosječan radnik provjerava e-mail 36 puta na sat).
“Epidemija tehnoloških zombija”, Alter tvrdi da je direktan rezultat načina na koji je tehnologija dizajnirana: osjećamo uzbuđenje svaki put kada otvorimo aplikaciju Instagram (da li ću imati neki like?), ili naše e-poruke (da li sam dobio odgovor?) – uporedivo je sa ponašanjem koje nastupi kao posljedica igranja slot mašina. Tačnije određena istraživanja pokazala su da su otkrivena manja područja u mozgovima online zavisnika, koja su se ‘smanjila’, a u nekim slučajevima čak 10 do 20 posto. Pogođena područja uključuju dorzolateralni prefrontalni korteks, prednji korteks, te dopunsko motoričko područje i dijelove malog mozga.
Štaviše, što duže traje zavisnost, to je izraženije smanjenje tkiva. Autori studije sugerišu da bi ovo skupljanje moglo dovesti do negativnih efekata, kao što su smanjena inhibicija neadekvatnog ponašanja i smanjena ciljna orijentacija.
Stručnjaci se nisu u potpunosti složili da li je zavisnost od interneta stvarna pojava, a kamoli ovisnost o društvenim medijima, ali postoje neki dobri dokazi koji obje teorije mogu poduprijeti. Studija Univerziteta Nottingham Trent se osvrnula na ranija istraživanja o psihološkim karakteristikama, ličnostima i upotrebi socijalnih medija. Autori zaključuju da “je moguće govoriti konkretno o poremećaju zasnovanom na Facebooku… jer izgleda da su prisutni kriteriji zavisnosti, kao što su zanemarivanje ličnog života, mentalna preokupacija, bijeg od stvarnosti, promjena iskustva, tolerancija i sakrivanje zavisnosti kod nekih ljudi koji koriste [društvene mreže] pretjerano.”
Određena istraživanja su potvrdila da se ljudi ponekad podvrgavaju nekoj vrsti povlačenja, s obzirom da je studija prije nekoliko godina sa Univerziteta Swansea otkrila da su ljudi doživjeli psihološke simptome povlačenja kad su prestali da koriste Internet (ovdje se misli na sveukupno korištenje interneta, ne samo na društvene mreže). U prilogu pogledajte video BuzzFeeda, te provjerite da li ste ovisni o Internetu i da li ste svjesni posljedica ovisnosti o Internetu.
- Naučno definisana ovisnost o tehnologiji
S obzirom da tehnologija postaje sveprisutna u našem radu i privatnom životu, razumijevanje načina na koji vršimo interakciju sa njom postaje sve važnije. Poremećaji zavisnosti vezani za interakciju ljudi sa igrama, internetom i društvenim medijima se pojavljuju kao glavna tema naučnog istraživanja, a rezultati će pomoći u oblikovanju načina na koji se bavimo promjenom tehnologije na poslu i kod kuće u budućnosti. U ovoj posebnoj kolekciji, složili smo neka od nedavnih istraživanja o savremenoj zavisnosti. Istraživanja gledaju na ovu novu temu iz različitih uglova, kao što su uzroci internet zavisnosti kod mladih ljudi i veza između prekomjerne upotrebe društvenih medija, narcizma i samopoštovanja.
Naš ultra-povezan svijet znači da možemo biti na mnogim mjestima u isto vrijeme, uživajući u kafi na sunčanoj terasi dok učestvujete na konferencijskom pozivu i gledate video emisiju prijatelja uživo sa odmora na Novom Zelandu. Sa aplikacijama poput Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, možemo ostati u kontaktu sa ljudima širom svijeta 24 sata dnevno. Za većinu ljudi, ovo može dovesti do prekomjerne upotrebe i negativnih posljedica, posebno uzimajući u obzir koliko kontinuirana dostupnost internetu škodi vašem mentalnom zdravlju i izlaže vas stresu. Pristup ovim aplikacijama, lako i često ih može koristiti može izazvati strah od toga da će nešto propustiti – ljudi mogu biti nestrpljivi zbog toga što nisu konstantno povezani na internet. Koristeći uzorak od 270 učesnika, tim na čelu sa istraživačima Univerziteta Duisburg – Essen u Njemačkoj, istražio je ulogu ovog straha u razvoju psiholoških poremećaja povezanih sa internet komunikacijom. U članku/izvještaju o istraživanju, tim je primjetio da online komunikacijske aplikacije daju ljudima način da pobjegnu od negativnih osjećanja i tjeskobe stvarnog života, ali da ih to pretvara u ovisnike. Pozivajući se na vlastito istraživanje, zaključili su:
Korisnici trebaju naučiti da aplikacije za internet komunikaciju nisu jedini način da iniciraju ili ostanu u kontaktu sa drugim osobama, te tako zadovolje njihove društvene potrebe. Pojedinci trebaju ponuditi alternativne strategije i mogućnosti za povezivanje sa drugim ljudima bez osjećaja da su propustili nešto drugo.
Istovremeno, postoje naznake da prekomjerna upotreba društvenih medija može hraniti i podstaći narcizam. U Norveškoj su istraživači na Univerzitetu u Bergenu proučavali kako 23,500 ljudi koriste društvene mreže, otkrivajući da je korištenje istih povezano sa niskim samopoštovanjem, ali i narcizmom. Kroz web istraživanja na internet stranicama norveških nacionalnih novina, tim je prikupio informacije od 8.234 muškaraca i 15.298 žena. Ti rezultati su objavljeni u časopisu Addictive Behaviors, gdje se ističu demografske razlike, te pokazuju viši procenat zavisnosti od socijalnih mreža kod mlađih osoba, žena, onih koji nisu u vezi ili braku, učenika i manje obrazovanih. Postojala je izražena negativna veza sa nedovoljnim samopouzdanjem, dok je kod osoba sa više samopouzdanja izražen narcizam. U svom članku, istraživači su objasnili:
Facebook, Instagram, Snapchat i druge aplikacije društvenih mreža mogu poslužiti kao idealna društvena arena za pojedince u cilju podizanja svog ega.
Iako postoji opasnost od zavisnosti korištenja interneta, važno je istaći i mnogobrojne benefite koje nam Internet i uvezanost donose, i u privatnom životu, ali i razvoju poslovnog života. Ali, kao i u svemu, potrebno je naći mjeru u korištenju, te ne dozvoliti da svoje živote živimo putem socijalnih mreža, niti da nam socijalne mreže upravljaju našim raspoloženjem.
