Piše: Safet Mušić
Povodom najnovijih događanja na Egejskom moru, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) izrazila je duboku zabrinutost zbog upornih izvještaja o kolektivnom u nekim slučajevima nasilnog protjerivanju migranata, na granici između između Grčke i Turske. U posljednjih nekoliko mjeseci uočena je nova praksa, od strane grčke obalne straže, na šta ukazuju međunarodni medijski izvještaji i snimci na kojima se vidi upotreba morske spasilačke opreme za protjerivanje migranata preko Istočnog Egejskog mora.
Usred pooštrenih zdravstvenih mjera, IOM poziva države da se suzdrže od sekuritizacije granica i primjene migracijskih praksi koje bi mogle ugroziti ljudska prava migranata, uključujući mjere poput izgradnje graničnih zidova, militarizacije graničnih patrola ili povećanja deportacija. U svom saopštenju od 11. juna, IOM poziva grčke vlasti da istraže ove navode i svjedočenja ljudi koji su prisiljeni da pređu grčko-tursku granicu.
IOM zajedno s partnerima pomno nadgleda situaciju i zaprimio je izvještaje da su migranti uhapšeni u Grčkoj i gurnuti nazad u Tursku, a nasilje je nad migrantima izvršilo granično osoblje.
Osim IOM-a, UNHCR je takođe pozvao grčke vlasti da istraže navode o novoj “push-back” strategiji, koju su migranti prijavljivali, kao i predstavnici domaćih i međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava ljudi u pokretu. UNHCR kontinuirano radi na problemima sa grčkom vladom i pozvao je na hitne istrage niza navodnih incidenata o kojima se izvještava u medijima, što su potvrdili i mnoge nevladine organizacije i direktna svjedočenja očevidaca. Takvi navodi su povećavani od marta, a izvještaji pokazuju da je nekoliko grupa ljudi u pokretu zajednički vraćeno nakon što su došli do grčke teritorije.
Broj prijavljenih osoba koje su vraćene, posebno na moru, raste, navodi se u saopštenju UNCHR-a, iako Grčka ima legitimno pravo da kontroliše svoje granice i upravlja nelegalnom migracijom, ipak mora poštovati međunarodne standarde ljudskih prava i zaštitu izbjeglica. Kontrole i prakse moraju garantovati prava tražitelja azila i na grčkim granicama ih ne smiju odbijati niti ugrožavati poštivanje ljudskih prava ljudi u pokretu. Pravo na traženje i uživanje azila je osnovno ljudsko pravo i svim tražiteljima azila treba omogućiti pristup postupcima za azil i zaštitu od ponovnog promicanja ili neformalnog prisilnog povratka.
Solidarnost i ljudska prava osoba u pokretu ipak nisu prioritet
Grčka Obalna straža pokazala je izuzetnu predanost i hrabrost da spasi bezbroj života izbjeglica i migranata na moru u ranijem periodu. Međutim, kako UN agencije, IOM i UNHCR navode, sadašnje optužbe idu protiv međunarodnih obaveza Grčke i mogu izložiti ljude ozbiljnoj opasnosti. Prema posljednjim izvještajima i njemačke nevladine organizacije Mare Liberum od 23. do 25. maja 2020. turska Obalna straža spasila je ukupno 101 migranta sa šest čamaca za spašavanje u Egejskom moru. Migranti su bili na putu za Grčku kad ih je zaustavila grčka obalna straža, potom su ih natjerali da uđu na čamce za spašavanje, te ih povukli u turske vode i ostavili da plutaju morem. Prethodni godišnji izvještaji o ilegalnom vraćanju migranata na Egejskom moru nisu novina, a u posljednjih nekoliko mjeseci više puta su različite organizacije izvještavale o incidentima ove vrste, posebno o tome kako je grčka Obalna straža razvila ovu novu strategiju.
Mare Liberum je organizacija bazirana u Berlinu i dio je nezavisne mreže nevladinih organizacija pod nazivom Border Violence Monitoring, uglavnom sa sjedištem u balkanskim regijama i u Grčkoj. Ova organizacija prati kršenje ljudskih prava na vanjskim granicama Evropske unije i zalaže se za zaustavljanje nasilja nad ljudima koji su u pokretu.
Ono što je zanimljivo za ovu organizaciju jeste da posjeduju brod Mare Liberum, kojim vrše monitoring poštivanja i/ili kršenja ljudskih prava u Egejskom moru, uglavnom kraj obale Lesbos. Ovim brodom upravlja posada od pet ljudi koja kombinira različite vještine i znanja, kao što su nautika, inženjerstvo, mediji, zagovaranje ljudskih prava, istraživačka stručnost i iskustvo u operacijama potrage i spašavanja. U posljednjem izvještaju ove organizacije, navodi se kako je grčka Obalna straža prije uništavala motore izbjegličkih brodica koji su prelazili Egejsko more i gurala ih u turske vode. Međutim, sada prisiljavaju migrante da se ukrcaju na nesigurne čamce za spašavanje na moru ili čak nakon što su migranti i stigli na grčko ostrvo, stavljaju ih na te nepouzdane splavove i vraćaju u more.
Jedan od najboljih dokaza o novoj strategiji “push-backa”, koji je zadokumentovan od strane Mare Liberuma, desio se 28. aprila 2020. Tog dana 22 osobe (uključujući troje djece, četiri žene i 15 muškaraca) stigle su na grčko ostrvo Samos. U skladu sa međunarodnim dokumentima i njihovim temeljnim pravima, trebali su biti dovedeni u jedan od izbjegličkih kampova na ostrvu. Međutim, novom praksom su bili primorani da se ukrcaju na plovilo obalske straže i odatle ponovo prisiljeni da se ukrcaju na čamce za spašavanje. Tom prilikom je bila prisutna i turska Obalna straža, koja je sljedećeg jutra spašavala ljude sa navedenih čamaca. Iako je ovaj incident potkovan dokazima, do danas se nisu oglasile grčke vlasti.
Da ova praksa nije bila jednokratna, već ponavljajuća ide u prilog poražavajuća brojka od ukupno 370 osoba ostavljenih na moru u 20 čamaca za spašavanje na Egejskom moru, samo od marta 2020. godine.
Za tri dokazana slučaja, dogodilo se da su migranti već stigli do jednog od grčkih otoka prije nego što su vraćeni u turske vode. Prema izjavama spašenih migranata, oni su bili prisiljeni da se ukrcaju na čamac za spašavanje na ostrvu Sömbeki i odvučeni na sred mora brodom grčke obalske straže. Potrebno je naglasiti da navedeni čamci za spašavanje u kojima migranti bivaju ostavljeni, nemaju motor i ne može se istima upravljati, što ljude na moru ostavlja nemoćnima na milost i nemilost turske Obalne straže.
Prema izvještaju turske obalne straže, prvi od najmanje 11 navodnih incidenata “push-back” aktivnosti, koji su uključivali čamce za spašavanje dogodio se 23. marta. U izvještaju o “ilegalnoj migraciji” se navodi da je Obalna straža spasila čak 31 Sirijca – tražitelja azila – koji su pronađeni kako plutaju u čamcima za spašavanje kraj obale Muğla, na Egejskom moru. Samo u toku jednog dana i u različitim vremenskim intervalima, Obalna straža je spasila 110 ljudi, koji su plutali u čamcima za spašavanje, različitog porijekla, a ponajviše iz Sirije – 75.
Ljudska prava su prioritet!
UNHCR poziva države da upravljaju graničnim pitanjima na načine koji poštuju međunarodne standarde zaštite ljudskih prava i izbjeglica, a pri tome uvažavajući trenutno stanje, IOM takođe apelira na države da obustave deportacije tokom pandemije COVID-19.
Izjave većeg broja migranata koji su prošli Zapadno-balkansku rutu, navedeno je da su najviše primjera nehumanog i neprofesionalnog postupanja od strane policijskih organa doživjeli od strane dviju članica Evropske Unije – Hrvatske i Grčke.
Iako svaka suverena država ima pravo da vrši obezbjeđenje granica, ipak njihovo diskreciono pravo završava tamo gdje se preklapaju sa međunarodnim obavezama na zaštiti ljudskih prava. S tim u vezi, Mare Liberum, podsjeća da budući da je Evropska pogranična agencija Frontex prisutna na Egejskom moru, kao i grčka i turska Obalna straža, pretpostavka je da imaju saznanja o tim ilegalnim “push-back” aktivnostima, te zahtijevaju hitnu istragu tih nedozvoljenih postupanja prema ljudima u pokretu.
