Pojedinci i organizacije širom svijeta prihvatili su upotrebu interneta zbog jednostavnosti, kao i brojnih pogodnosti u smislu dosega najširih masa, kao i postizanja efikasnosti i efektivnosti u odašiljanju svojih poruka. Njihovo korištenje Interneta se ogleda najprije u svrhu sopstvene promocije i njihovih ciljeva, kroz postavljanje slika, video sadržaja, dijeljenja novosti i informativnih članaka, kao i prikupljanja povratnih informacija i novca, ali i najbitnije, komunikacije sa drugima.

Danas, većina ljudi ima uređaje koji omogućuju pristup internetu i društvenim mrežama, te sve više vremena provode koristeći ih, konzumirajući čitav spektar informacija i stvarajući svoje virtualne zajednice. Ekstremisti i kriminalne organizacije takođe koriste jednostavnost pristupa ovim platformama, te ih upotrebljavaju u svrhu regrutacije, radikalizacije ili čak obuke. Internet tim organizacijama predstavlja mnogo plodnije tlo nego što su to bili konvencionalni načini korišteni ranije. Kombinacijom tradicionalnih web stranica i društvenih mreža kao što su Facebook, Twitter i YouTube, ekstremisti šire svoje ideje, promoviraju svoje poglede na svijet, pokušavaju isprovocirati negativni sentiment ciljane grupe prema populaciji koju prikazuju kao neprijatelje, podstiču nasilje, glorificiraju žrtvovanje pri činjenju tog nasilja, kreiraju online zajednice sačinjene od istomišljenika, te smišljaju opravdanja za predložene aktivnosti i nastoje nove članove iskoristiti za dalje širenje svoje mreže.

• Internet i socijalne mreže kao sredstvo širenja ekstremističkih ideologija i online radikalizacije

Ekstremisti namjerno biraju i objavljuju sadržaj koji će kod svojih potencijalnih članova izazvati snažnu emotivnu reakciju, te samim time načinom odašiljanja svojih poruka pokušavaju uticati na potencijalne članove sa psihološkog aspekta. Osim toga, objavljuju upute kako konstruisati eksplozivne naprave, objavljuju video sadržaje sa izvršenim napadima, kao i mnogobroja predavanja ispunjena njihovim radikalnim stajalištima. Nijedan drugi oblik online komunikacije nije ostao neiskorišten od strane radikala pa tako oni redovno upotrebljavaju chat sobe, stranice za upoznavanje, messengere u cilju interakcije sa potencijalnim članstvom. Važan propagandni alat za ekstremiste predstavlja kreiranje velikog broja lažnih profila kojima se nastoji stvoriti slika da postoji kritična masa ljudi koja podržava njihovu ideju.

Problem postaje još veći jer je online radikalizacija postala sistem spojenih posuda, pa tako jedna radikalizacija izaziva i podstiče drugu. Društvene mreže postaju prostor za djelovanje vjerskih radikala, rasista, pa čak ljudi koji svjesno koriste strah drugih s ciljem ostvarenja profita.  Terorističke grupe internet koriste i s ciljem prikupljanja donacija, pa tako izvještaj o ISIL-ovim finansijama za 2015. godinu koji je sastavio Centar za analizu terorizma navodi da 5% prihoda grupe čine donacije prikupljene na različite načine, između ostalog i djelovanjem na društvenim mrežama.

• Facebook, Twitter i Google doprinose borbi protiv ekstremizma i regrutacije

Društvene mreže poduzele su određene mjere da se ovoj pošasti stane u kraj, ali to je samo mali napor u nizu mjera koje treba poduzeti da bi se internet učinio sigurnim u kontekstu ekstremizma. Prve značajne korake poduzeo je Twitter uklanjanjem velikog broja profila sa ekstremističkim porukama. Ova društvena mreža počela je uklanjati neželjeni sadržaj još 2015. godine. Već sljedeće godine aktivnosti su proširene realiziranjem saradnje sa većim brojem partnerskih kompanija u smislu kreiranja adekvatnih programskih rješenja. Twitter je u periodu avgust 2015. – decembar 2016. suspendirao 636.248 profila.

I druge kompanije počele su se priključivati ovim trendu pa su tako Facebook i Google radili na razvoju alata koji automatski prepoznaje i uklanja, kao npr. objavljeni ekstremistički video materijal ili video sadržaj sa ekstremističkim porukama.

Oni koji pretražuju YouTube sa namjerom da pronađu video sadržaje pro-terorističke propagande od sada to neće biti u mogućnosti, jer YouTube uskoro pušta u upotrebu novu funkciju čija je osnovna namjena preusmjeravanje osoba koje žele gledati sadržaj povezan sa nasilnim ekstremizmom na sadržaj koji je usmjeren protiv mitologije ekstremizma i poruke koju on nosi. Kada pomoću ključnih riječi povezanih sa ekstremizmom budu pretraživali YouTube program će ih automatski preusmjeriti na listu videa osmišljenih da razbijaju ekstremističke narative.

Novoosmišljeni pristup naziva se „Metod preusmjeravanja“, a kreirao ga je tim Google-ove partnerske kompanije Alphabet’s Jigsaw u saradnji sa Moonshot CVE, kompanijom koja se bavi pružanjem pomoći klijentima koje žele doprinijeti borbi protiv nasilnog esktremizma.

Google je još u junu ove godine najavio povećanje upotrebe tehnologije koja identificira ekstremističke i sa terorizmom povezane video sadržaje. Istovremeno, kompanija je najavila i plan kojim će povećati napore preusmjeravanja potencijalnih ISIL-ovih regruta na antiteroristički sadržaj.

Iz YouTube-a se nadaju da će „Metod preusmjeravanja“ pomoći pri promjeni svijesti ljudi koji spadaju u rizičnu grupu i za koje postoji opasnost radikalizacije. Takođe je najavljeno i proširivanje metode na širi spektar pretraživačkih upita koji se ne bi odnosili samo na engleski jezik. Iz kompanije najavili su saradnju sa nevladinim sektorom pri kreiranju video sadržaja sa namjenom deradikalizacije. Paralelno  sa razvojem ove nove metode konstantno se provode mjerenja njene uspješnosti. Ove promjene dolaze nakon što je britanska vlada i nekoliko velikih oglašivača povuklo svoje reklame sa YouTubea nakon što su se pojavili sa video klipovima ekstremističkog, homofobičnog i rasističkog sadržaja.

• Zloupotreba Google pretraživača u širenju govora mržnje

Ali, neophodno je da Google svojim naporima još doprinese suprostavljanju i prevenciji svakog oblika nasilja na internetu, a najprije širenju ekstremističkih poruka. Google zahtijeva od svojih zaposlenika  da „Urade pravu stvar!“, jer to je barem ono što navodi revidirani moto kompanije  iz 2015. godine, kao nadogradnja originalnoj maksimi „Ne budi zao!“.

U posljednje vrijeme postoji nekoliko žalbi na rad pretraživača Googlea, s obzirom da kada korisnici koriste Google pretraživač za informacije o Islamu, rezultati su najčešće linkovi prema propagandnom sadržaju, anti-muslimanskog ili desničarskog sadržaja. Određeni mediji pišu da algoritam najvećeg pretraživača ne radi pravu stvar, posebno kada se radi o rezultatima prve stranice rezultata, na kojoj se nažalost većina i zaustavi.

Bazična pretraga riječi kao što su „musliman i „Islam“ vraća rezultate za linkove respektabilnog sadržaja, ali specifični termini kao što su „šerijat“, „džihad“ ili pak „tekija“ koje često koriste bijeli supremisti,  daju rezultate islamofobičnog sadržaja prepunog dezinformacija.  Tako je i sa opcijom u kojoj pretraživač sam sugeriše kraj započete rečenice.  Tako, ako ukucate „da li Islam“ (eng. does Islam)  prva sugestija koja se pojavi jeste „da li Islam dozvoljava terorizam“ (eng. does Islam permit terrorism).  Drugi još indikativniji primjer jeste ako ukucate na engleskom „do Muslim“ (da li muslimanke), u tom slučaju sugestija koja se pojavi glasi „do muslim woman need saving“ (da li muslimanke treba spasiti).

Shodno pisanju tih medija, pretraživač pruža skoro beskonačne mogućnosti za plasiranje dezinformacije, a posljedice su uznemiravajuće.

„Skoro 90% ljudi  čita samo rezultate sa prve ponuđene strane pretraživača.“ kaže Heidi Beirich, direktorica Southern Poverty Law centra. Ona dodaje da to „pogrešno edukuje milione, ako ne i milijarde ljudi po mnogim pitanjima“. Uistinu, istraživanjima je utvrđena  direktna povezanost antimuslimanskih rezultata pri pretraživanju i antimuslimanskih zločina iz mržnje. Bijeli supremisti počinili su gnusne zločine u Portlandu, Oregonu i Tulsi, Oklahomi. Ali, što je možda još strašnije kontinuira se kultura straha, koja uzrokuje uznemiravanje tinejdžerki sa hidžabom ili vlasnika lokalnih prodavnica koji su dobrim dijelom porijeklom iz islamskih zemalja, izjavila je Beirich.

Omar Suleiman, imam iz Dallasa i osnivač Yaqeen Instituta za islamska istraživanja, ima prijedloga plan kako ovaj problem sa pretraživanjem riješiti.  Suleiman i njegov tim istraživača izdali su izvještaj koji obrađuje kontroverzna pitanja u Islamu kao što je džihad u nadi da će pomoći promijeniti algoritam pretraživanja. Njegov cilj je da „preplavi“ pretraživač tezama koje sadrže fakte o Islamu. Suleiman je shvatio da postoji ogromna potreba za činjenicama o Islamu, posebno nakon pojave samoproglašene Islamske države. To je postalo još neophodnije od trenutka kada su desničari počeli izjednačavati ideologiju ISIL-a sa Islamom. Jedan od najpopularnijih Suleimanovih izvještaja tiče se tekije koja se među islamofobima koristi da bi se muslimane optužilo za „tajne planove o preuzimanju kontrole nad  kompletnim svijetom“.  Suleiman u svom članku objašnjava da je tekija stoljećima star koncept koji muslimanima dozvoljava da skrivaju svoju vjersku pripadnosti kada smatraju da bi mogli biti životno ugroženi. Ono što je karakteristično za šiitsku branšu Islama, tekija kao koncept spasenja od progona, teško je primjenjiva u modernim okolnostima bez obzira na sektu kojoj neki musliman pripada.  Izgleda da se riječ tekija nastoji pretvoriti u nešto što bi „ulijevalo strah među dobronamjerne, ali dezinformisane patriote koji treba da strahuju od stranaca sa bradama i turbanima“, navodi Suleiman u svom izvještaju. Uprkos činjenici da se radi o veoma teškom zadatku, suprostavljanju namjernog širenja dezinformacija, govora mržnje i netrepeljivosti, Suleiman se nada uspjehu. On je svjestan činjenice da Yaqeen institut ne posjeduje 57 miliona dolara kojima raspolaže mreža koja potpaljuje islamofobiju kako online tako i van mreže.

Suprotstavljanje zloupotrebi korištenja interneta teška je, a možda i nemoguća misija.  Stranica Middle East Foruma je prva ponuđena kada ukucate riječ  „taqiyya“, zajedno sa nekoliko drugih anti-islamskih stranica.  Slično istraživanje sproveo je Southern Poverty Law centar kada je u pitanju riječ  „Sharia“- šerijat.  Sadržaj u kome se mogu pronaći činjenice o ovom pitanju potpuno je zagušen anti-muslimanskom propagandom, piše Alex Amend, direktor odjela za digitalne medije pri  Southern Poverty Law centru.

Google je na ovom polju poduzeo neke korake pa je uklonjena sugestija „are Jews evil“ (da li su Jevreji zli), i izvinuo se za povezivanje Amerikanaca afričkog porijekla sa gorilama u Googleovoj aplikacije za slike.

Ranije ove godine YouTube koji je u vlasništvu Googlea najavio je set novih pravila kojima se nastoji uticati na sadržaj koji nužno ne krši pravila korištenja, ali može biti uvredljiv za neke korisnike, a to se odnosi na sadržaj koji nastoji poniziti određene religije ili rase bez da čini očito nasilje.  Korisnicima će biti ponuđeno da prijave ove sadržaje, ali uzimajući u obzir broj postovanih video uradaka svakog dana već sada možemo reći da je YouTube pred teškim zadatkom.

„Ovo društvo uči ljude da mrze Jevreje, crnce, muslimane i druge manjine“, navodi Beirich, koja iznosi svoju zabrinutost Googleu, i naglašava da tek treba da vidimo sistemski odgovor na ovaj problem.

• Borba protiv online radikalizacije se mora intenzivirati

Može zvučati paradoksalno, ali kako je vojni poraz ISIL-a sve izvjesniji, borba protiv online radikalizacije postaje zadatak važniji nego ikada. Gubeći prestiž i teritoriju ekstremisti će vjerovatno sve veći dio svojih aktivnosti preusmjeriti na virtuelni prostor. Kapaciteti osmišljeni za borbu protiv online radikalizacije morat će postati sofisticiraniji i zahtijevat će veća ulaganja u istraživanja i promociju odašiljanja pozitivnijih poruka.

Društvene mreže bi trebale povećati saradnju sa nevladinim sektorom koji posjeduje značajna znanja i iskustva u borbi protiv radikalizacije i načinima deradikalizacije. Ekstremisti će biti prisiljeni sve veći dio informacija prenositi online komunikacijskim sredstvima što bi ih trebalo učiniti izloženijim i ranjivijim, a to će se samo postići ako se na vrijeme društvene mreže opreme potrebnim programima koji će omogućiti detektiranje interakcija ekstremista, njihovih regruta i potencijalnih članova ili simpatizera. Osim ovoga, društvene mreže trebaju se pozabaviti pitanjem sadržaja objavljenih od strane desničarskih organizacija prepunih neistinitih informacija o određenim vjerskih skupinama, nacijama i rasama koji takođe mogu biti iskorišteni kao povod za radikalizaciji i kreirati dalje društvene podjele sa trajnim negativnim posljedicama. Potrebno je raditi i na razbijanju već kreiranih predrasuda za čije su širenje društvene mreže dobrim dijelom odgovorne, kako smo vidjeli iz primjera Google-ovog pretraživača.

S obzirom da u 2016. godini u Bosni i Hercegovini prema zvaničnim podacima nije zabilježen niti jedan odlazak bh. državljana na strana ratišta, što ipak ne implicira da radikalizacije nema niti da su pokušaji regrutacije anulirani. Ipak, ostavlja se veliki prostor za mogućnosti pokušaja radikalizacije putem interneta i socijalnih mreža, kao i animiranja potencijalnih članova i simpatizera na pridruživanje i izvršenje određenih aktivnosti.

Centar za društveno istraživanje Global Analitika kao jedina organizacija na području Jugoistočne Evrope se bavi istaživanjem radikalizacije putem interneta, a u proteklom periodu eksperti Global Analitike objavili su naučno-istraživački rad na temu Online radikalizacije – sigurnosnog izazova koji opstaje.

Neophodno je zajedničkim aktivnostima, nevladinog sektora, međunarodnih organizacija i relevantnih institucija/organizacija raditi na suzbijanju i prevenciji radikalizacije putem interneta i socijalnih mreža, zasnovanim na holističkom i proaktivnom pristupu.