Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost je psihičko, a ponekad psihičko i tjelesno stanje koje nastaje uslijed međusobnog djelovanja živog organizma i sredstva ovisnosti. SZO ovisnost definira kao hroničnu recidivirajuću bolest što upravo govori o složenosti problema ovisnosti. Uzimanjem supstanci/sredstava ovisnosti mozak se vremenom dubinski i dugoročno mijenja, a kod sintetskih droga može se mijenjati i uslijed samo jednog uzimanja. Nastale promjene ostaju dugo nakon prestanka uzimanja, a često i trajno. Te promjene u mozgu uzrokuju stanje koje nazivamo ovisnost. Ovisnost kao poremećaj uključuje stvaranje puteva pamćenja koji se kao staze utabavaju u mozgu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije Europska unija je regija s najvišom potrošnjom alkoholnih pića u svijetu, te se procjenjuje na 12,5 litara čistog alkohola po odrasloj osobi, što je dvostruko više od svjetskog prosjeka.
Najnoviji podaci UN (2016.) pokazuju da je broj odraslih osoba, ovisnika o drogama u svijetu porastao prvi put u posljednjih šest godina. UN-ov odjel za drogu i kriminal (UNODC) u Svjetskom izvještaju o konzumaciji droge 2016, navodi da je registrirano rekordnih 29 miliona ovisnika o drogama širom svijeta što je za dva miliona više nego što je bilo u prethodnom istraživanju. Upotreba heroina je naglo porasla protekle dvije godine, navodi UN ističući da je to posebno izraženo u zemljama zapadne Europe i u Sjevernoj Africi gdje ima najviše ovisnika. Istraživanje pokazuje da oko 14% od 12 miliona ljudi koji su introvenski ovisnici ima HIV (AIDS). Dodaje se kako je 250 miliona odraslih osoba širom svijeta bar jednom probalo drogu u 2014. godini. Kada je riječ o najčešćim uzrocima UN navodi da su to siromaštvo i besperspektivnost.
700 milijardi USD godišnje. Da, to je nevjerovatna cifra koju SAD treba da izdvoji svake godine zbog bolesti ovisnosti. To je trošak u smislu zdravstvene zaštite, izgubljenih radnih dana zbog ovisnosti o drogama, alkoholu i pušenju, nabrajajući samo neke. Šta je rješenje? Prvi korak bi bio da shvatimo šta zaista uzrokuje ovisnost i šta je najnovije naučno objašnjenje za to. Drugo, možemo pogledati ulogu dekriminalizacije droga i kako to može odvesti ka sigurnijem i zdravijem društvu.
Zašto ljudi postanu ovisnici?
Problem je kada sreću i radost osim u uobičajenim stvarima opsesivno tražimo u seksulanim aktivnostima, pretjeranoj ishrani ili posegnemo za drogom ili alkoholom, te postanu kompulzivni i počnu se miješati u posao, zdravlje i odnose. Robert Locke napominje da je u ranim 1930-tim ovisnost o alkoholu i drugim supstancama viđena kao nedostatak volje ili karaktera. Ali danas, naučnici istražuju pravi uzrok ovisnosti i njihovi rezultati su iznenađujući, u najmanju ruku. Jedan pogled na problem je da ljudi postaju ovisni o supstancama ili ponašanju jer im to pruža neke udobnosti ili olakšanje od neke vrste psihičkog stresa. Alkohol može dati osjećaj euforije u kratkom roku posebno kad su anksioznost i depresija prisutni. Dugoročni efekti su štetni po zdravlje. Još više zabrinjava to da ovisnost sprječava ovisnika da potraži uzrok i zatraži liječenje. Istraživači su se fokusirali na bočnu habenulu – područje mozga koje upravlja time da li vidimo nešto kao nagrađivanje ili nešto što ima mnoštvo negativnih posljedica. Eksperimenti sa pacovima čini se da ukazuju na to da je jedna od oblasti u mozgu pogođena alkoholom, ali potrebno je više studija da se to odradi. Još više eksperimenata sa pacovima u 1980-tim dobilo je veliki publicitet iz oglasa koji su vodili Partnership for a Drug-Free America (PDFA). Ovdje, jedan usamljeni pacov je bio stavljen u kavez sa dvije boce, od kojih je jedna sadržala vodu, a druga mješavinu vode i kokaina. Pacov je postao ovisan o drogiranoj vodi, nastavio se vraćati po još i onda je uginuo. U oglasu se dalje upozorava: „Samo je jedna droga tako zarazna, 9 od deset laboratorijskih pacova će je koristiti. I koristiti. I koristiti. Dok ne ugine. To se naziva kokain. I može isto učiniti i Vama.“
Poruka je bila jasna da postoje jake hemijske agense koje su uzrok žudnje i ovisnosti. Međutim, hemijski agensi nisu mogli objasniti ovisnost o kockanju.
Pogled iz Parka pacova
Međutim, profesor Bruce Alexander sa Simon Fraser Univerziteta i autor knjige „Globalizacija ovisnosti: Studija u siromaštvu duha“ nije bio tako siguran. Počeo je eksperimente s poznatim Parkom pacova. Stavio je neke pacove u samicu s bocom vode i drugom bocom s mješavinom droga. Zatim je za drugu grupu pacova kreirao Park pacova. To je bilo idealno okruženje za njih gdje su imali točkove za vježbanje, loptice za igranje i odličnu hranu. Istraživači su primijetili da su pacovi u samici ovisni od kokaina dok su pacovi u Parku pacova jedva dotakli stvari i bili izuzetno sretni i zadovoljni. Nijedan od njih nije uginuo. Aleksandrovo ključno pitanje je bilo: da li ljudi mogu biti slični pacovima? Može li nečija životna sredina i psihološko stanje odrediti da li će osoba postati ovisnik ili ne? Nažalost, uticaj studije o teoriji ovisnosti je bio gotovo nikakav pa je Park pacova zatvoren.
Pitanja koja trebaju odgovore
Ljudi koji koriste lijekove ne postanu ovisni, dok je tipični ulični ovisnik navučen do kraja života, osim ako on/ona ne potraže rehabilitaciju. Može li to zaista biti povezano s činjenicom da je ljudima potrebno da se vežu i osjete emocije od ljupke i brižne sredine? Brojke od povratka veterana iz Vijetnama čini se da podržavaju ovu teoriju. Vrlo dobro je poznata činjenica da su oko 20% tih vojnika bili ovisnici o heroinu ili kokainu. Ali nakon što su se vratili kući, nevjerojatnih 95% ovih vojnika ovisnika je odustalo od te navike. Samo mali broj njih je odista trebao rehabilitaciju. Kao pacovi u kavezu, nisu imali potrebu za bilo kakvom drogom kada su se vratili u sigurnije i brižnije okruženje. Ne možemo ni zamisliti više zastrašujući kavez od rata!
Da li je dekriminalizacija odgovor?
R. Locke ističe primjer Portugala. U 2000. godini vlada je odlučila dekriminalizirati upotrebu droga. Htjeli su radije liječiti ovisnike nego kažnjavati ih. Danas, nakon više od 10 godina kasnije, upotreba droge je pala za 50%. Naravno, više inovativnih metoda tretmana i smanjenja nekih faktora rizika odigrali su ulogu u ovom preokretu. Ovo može biti put ka naprijed. Ogromne sume novca umjesto utrošene na jurnjavu, hapšenja, pokušaje zatvaranja korisnika droga su korištene kako bi se pomoglo korisnicima droga da se ponovo povežu sa društvom i pomoglo da pronađu cilj u životu. Drugim riječima, oni su im pomogli da izađu iz njihovog usamljenog ograničavajućeg kaveza.
Stanje ovisnosti u BiH
Kao i u slučaju alkohola, zemlje u istočnom dijelu Europe prednjače i u potrošnji cigareta. Bosna i Hercegovina nalazi se na 10. mjestu na listi zemalja u kojima se, u odnosu na broj odraslih stanovnika, u prosjeku godišnje konzumira najviše cigareta. Istraživanja SZO o ovisnosti o pušenju pokazuju da građani BiH svakodnevno konzumiraju cigarete u vrijednosti blizu četiri milijuna KM.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 40% punoljetnog stanovništva u Bosni i Hercegovini su pušači. Prema rezultatima studije koju su proveli profesori s američkog univerziteta u Washingtonu, BiH se nalazi u skupini zemalja s najvećim brojem pušača u Europi, ali i u svijetu. Podaci Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH kažu da u ovom bh. entitetu cigarete konzumira skoro polovina odraslog stanovništva, od čega svaki drugi muškarac i skoro svaka treća žena. Skoro 20% svjetske populacije konzumira cigarete, uključujući oko 800 miliona muškaraca i 200 miliona žena. Procjenjuje se da godišnje umire oko 600.000 pasivnih pušača, a od ovog broja 75% su žene i djeca.
Koliki je problem ovisnosti u BiH, govore i podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH iz 2015. godine – 28,8% stanovnika u BiH konzumira alkohol, koji je jedan od mogućih uzroka vodećih bolesti stanovništva BiH u 2014. godini. Posebno zabrinjava činjenica da je u FBiH 61% mladih potvrdilo konzumiranje alkohola tijekom života, od toga 71% dječaka i 53% djevojčica; pri čemu 50% mladih ljudi najčešće konzumira pivo, skoro 30% njih konzumira vino, a 20% žestoka alkoholna pića. Ako pogledamo zadnje izvještaje Svjetske zdravstvene organizacije koja je u Đenovi 11.02.2016. objavila rezultate istraživanja konzumacije alkohola po državama svijeta, doznaje se da se u BiH po glavi stanovnika popije 9,6 litara alkohola. Istraživanje SZO-a pokazalo je da na prostoru Balkana, u prosjeku, najmanje piju Bosanci i Hercegovci, Albanci i Makedonci, a najviše Srbijanci. Stanovnici Srbije u prosjeku godišnje popiju više od 12,5 litara. Odmah iza su Hrvati koji godišnje popiju od 10 do 12,4 litra alkohola i alkoholnih pića. Prema navodima SZO-a, u BiH najviše se konzumiraju žestoka pića (73%), a nakon toga pivo (23%) i vino (4%).
