Piše: Ella Ljubić

Internetsko nasilje ili popularnije nazvano cyberbullying je vrlo ozbiljan problem koji uključuje nasilje putem internet medija ili telekomunikacijskih kanala.

Cyberbullying uključuje slanje, objavljivanje ili dijeljenje negativnog, štetnog ili lažnog sadržaja o nekom drugom. To može uključivati ​​dijeljenje osobnih ili privatnih informacija o nekome što uzrokuje neugodnost ili poniženje. Ključne riječi koje se koriste za prepoznavanje internet nasilja su : elektronički kontakt, agresivan čin, namjera, ponavljanje, nanošenje ozlijede (emotivne ili mentalne). Posebno zabrinjava činjenica da sadržaj koji se jednom objavi na internet, postaje relativno trajan. Upravo to je jedna od specifičnosti problema cyberbullyinga, zajedno sa činjenicom da ga je teško primjetiti i činjenicom da je cyberbullying oblik nasilja koji može biti kontinuiran, s obzirom na dostupnost interneta i digitalnih uređaja. Tehnike kojima se zlostavljači putem interneta koriste uključuju: negativne komentare (uvredljive, glasine ili neistine), prijetnje, objavljivanje uvredljivih sadržaja, prozivanje nadimcima, doxing ili korištenje dokumenata u svrhu osvete – naprimjer, objavljivanje osobnih podataka s namjerom da se ugrozi ili uništi žrtvina privatnost.

Posljedice internet nasilja ne osjete samo oni prema kojima je usmjereno, nego i njihova obitelj i prijatelji, kao i internet „publika“.

Međutim, posljedice su ipak najštetnije za žrtvu, jer može doživjeti niz emocionalnih problema koji dalje utječu na društveni i akademski uspijeh, ali i čitavo psihofizičko zdravlje. U fizičkom, stvarnom svijetu, većina incidenata nasilničkog ponašanja događa se između žrtve i nasilnika za vrijeme nastave. Incidenti mogu varirati od jednostavnog prozivanja do značajnijih činova zastrašivanja, kao što su širenje glasina, uznemiravanje, prijetnje i incidenti fizičkog ozljeđivanja.

U tom kontekstu, cyberbullying je oblik nasilja od kojeg ne možeš pobjeći. Ono se može desiti bilo kada i nije ograničeno samo na određeni dio dana. Čak i bez pristupa internetu se nasilje može nastaviti, jer zlostavljači mogu koristiti druge metode, kao što su SMS poruke.

Sposobnost da se na internetu može na vrlo jednostavan način ostati anoniman dovodi do veće opasnosti i ostavlja vrlo malo mogućnosti za njegovo sankcionisanje. S obzirom da su današnje generacije sve više vještije i snalažljivije sa tehnologijom, internet nasilje je vtlo teško zaustaviti. U biti, cyberbullying je okrutniji i štetniji od zlostavljanja u stvarnom svijetu. 

U današnje vrijeme cyberbullying je jedan od najvećih izvora stresa kod djece. Djeca često pokušavaju da sakriju takve događaje od obitelji i nastavnika, ipak se mogu primjetiti promjene u ponašanju koje ukazuju na problem. Takve promjene uključuju promjene u društvenom ponašanju, kao što je iznenadno izbjegavanje prijatelja i društvenih događaja, zatim promjene koje uključuju probleme sa koncentracijom, pad ocjena, gubitak interesa, pa sve do ekstremnih oblika kao što je zloupotreba psihoaktivnih supstanci i alkohola, izražavanje mračnih misli i želja za samoubojstvom. Takve posljedice su posebno zabrinjavajuće kada se radi o pojedincima koji su već doživjeli prethodne traume.

Posljedice internetskog nasilja također uključuju probleme s mentalnim zdravljem, povećani stres i tjeskobu, depresiju, nasilno ponašanje i nisko samopoštovanje. Sama činjenica da je nešto što se postavi na internet praktički trajno, govori o tome koliko je postojan osjećaj srama i izloženosti koji žrtve internet nasilja osjećaju.  Kada govorimo o promjenama kroz koje žrtva internet nasilja prolazi, osim mentalnih i promjena i ponašanju, uočljive su i fizičke posljedice. One mogu uključivati simptome kao šro je nesanica, poremećaju prehrane kao i problemi u gastrointetinalnoj zoni.

Odgovor na pitanje „ zašto se internet nasilje uopće dešava?“, možemo pronaći u teorijama koje govore da internet zlostavljači teško osjećaju empatiju prema drugima, što je opet rezultat povećanog korištenja tehnologije i manje društvene interakcije u stvarnom svijetu.

Također, jedna takva platforma kao što je internet, zlostavljačima omogućava da se osjećaju moćnijim, odnosno superiornijim naspram ostalih. Nedostatak roditeljskog nadzora još je jedan od faktora koji utječu na pojavu nasilja na internetu, a činjenica da je najveći stupanj internetskog nasilja među adolescentima govori o važnosti upućenosti roditelja o aktivnostima koje njihova djeca provode na internetu. Zbog toga je jedan od faktora koji pospješuju suzbijanje internet nasilja upravo povećanje roditeljskog nadzora. Međutim, najbolje roditelj može učiniti jeste da bude tu uz svoje dijete, s obzirom da je gotovo nemoguće pratiti svaku internet aktivnost u svakom momentu.

Detaljnije govoreći o psihičkim posljedicama, možemo izdvojiti nekoliko dominantnih posljedica koje su česte kod adolescenata koji doživljavaju cyberbullying. U toku zlostavljanja, žrtve se drugačije odnose prema svijetu. Mnogima se percepcija života okrene na gore, te se pojačaju osjećaju beznađa i besmislenosti.

Depresija i anksioznost

Žrtve internetskog nasilja mogu osjećati tjeskobu, depresiju i druga stanja povezana sa stresom. Dodatni stres redovitog suočavanja s internetskim nasiljem može povećati osjećaj zabrinutosti i izolacije, a izgubiti osjećaj sreće i zadovoljstva. Ono ima snagu da naruši i samopouzdanje, kao i osjećaj vlastite vrijednosti, što onda utječe na povećanje stupnja anksioznosti i depresije.

Nisko samopouzdanje

Kao što smo spomenuli, internetsko nasilje može da uništi samopouzdanje, pogotovo jer se često dešava da se internet nasilje ili nasilnik fokusira na ono zbog čega se žrtve osjećaju najranjivije. I onda kada to nije slučaj, cyberbullying može da negativno utječe na samopouzdanje. Počinje se javljati osjećaj nezadovoljstva vlastitog bića. što na kraju rezultira sumnjom u svoju vrijednost. Sa psihološke strane, mladi ljudi imaju jaku potrebu za pripadnošću i da budu prihvaćeni, dok internet nasilje izaziva suprotan efekat.

Promjene u školi

Djeca koja su žrtve internetskog nasilja mogu izgubiti interes za školu. Kao rezultat toga, često imaju mnogo veće stope izostanaka s nastave od djece koja nisu zlostavljana. Mogu izbjeći školu kako bi izbjegli suočavanje s djecom koja ih maltretiraju putem interneta ili zato što su osramoćeni i poniženi porukama koje su podijeljene na internetu. Njihove ocjene također mogu patiti jer im je teško koncentrirati se ili učiti. A u nekim slučajevima, djeca mogu ili napustiti školu ili izgubiti interes za nastavak školovanja nakon srednje škole.

Suicidalne misli i samoozljeđivanje

Jedna od najgorih nuspojava cyberbullyinga jeste pojava suicidalnih misli i potrebe za samoozlijeđivanjem. Žrtve cyberbullyinga na svoje intenzivne osjećaje reagiraju ozljeđivanjem sebe na neki način. Na taj način cyberbullying povećava rizik od samoubojstva. Djeca koja trpe neprestano zlostavljanje putem tekstualnih poruka, izravnih poruka, društvenih medija ili aplikacija često se počnu osjećati beznadno i da je jedini način za ublažavanje boli prekinuti svoj život.

Istraživački tekst je nastao u okviru projekta “Nasilje nije cool!, koji Global Analitika realizuje uz finansijsku podršku Skupštine Kantona Sarajevo.