Piše: Safet Mušić
Tražitelj međunarodne zaštite, namjeru može izraziti i nakon što je zatečen u nezakonitom prelasku državne granice ili boravku u državi.
Iako su migranti, izbjeglice i tražitelji azila zaštićeni međunarodnim zakonom o ljudskim pravima, u posljednje vrijeme sve je više primjera kršenja njihovih prava. Tako je po Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima iz 1948. godine, pravo na azil jedno od osnovnih ljudskih prava po kojem svako ko je progonjen ima pravo zatražiti i uživati utočište u drugim državama. Naravno da države imaju pravo da kontrolišu svoje granice, ali to pravo je uređeno međunarodnim i evropskim standardima i obavezama u pogledu zaštite ljudskih prava. Pravo države da odlučuje o ulasku na svoju teritoriju je ograničeno obavezom da mora pružiti međunarodnu zaštitu svim osobama kojima je potrebna, a pravo na međunarodnu zaštitu priznato je u Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine, Povelji EU o osnovnim pravima te drugim međunarodnim pravnim instrumentima.
Tražitelj međunarodne zaštite može usmeno ili pismeno izraziti namjeru, prilikom obavljanja granične kontrole na graničnom prijelazu, u nadležnoj policijskoj upravi ili prihvatnom centru za strance. Ono što je posebno važno da tražitelj međunarodne zaštite namjeru može izraziti i nakon što je zatečen u nezakonitom prelasku državne granice ili boravku u državi.
Granični policajci uglavnom prvi dolaze u kontakt sa osobama koje žele izraziti namjeru za međunarodnu zaštitu, njihova je dužnost da im pruže potrebne informacije o toj mogućnosti i da ih upute u nadležnu instituciju koja će provesti postupak. Sve mjere koje granični policajci poduzimaju prema osobama koje izraze namjeru za međunarodnom zaštitom moraju biti poduzete uz potpuno poštivanje osnovnih ljudskih prava, kao što su ljudsko dostojanstvo, pravo na život, zabrana mučenja, načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja (non-refoulement).
Nakon velikog migrantskog vala, Evropska unija i države članice poduzimaju dodatne mjere pojačane kontrole vanjskih granica i provođenje postupka povratka, s ciljem smanjenja nezakonitog ulaska i boravka migranata. Mjere koje EU poduzima u namjeri da zaustavi neregularno migriranje ljudi u i unutar EU, ne smiju zanemariti to da svi ljudi u pokretu imaju osnovna prava. Predstavnici organizacija za zaštitu ljudskih prava naglašavaju da povratak migranata treba provoditi samo kad je on moguć i uz poštovanje osnovnih ljudskih prava, sigurnosti i dostojanstva migranata. Ne smije im biti uskraćen pristup humanitarnoj pomoći, osnovnim uslugama i zaštiti, jer odsustvo tih prava samo produbljuje dalje probleme oko neregularnih migracija. Posljednja dešavanja u Unsko-sanskom kantonu govore da organizacije civilnog društva koje pomažu migrantima imaju poteškoćama u pristupu neregularnim migrantima, posebno kada je u pitanju briga o onima koji nisu u kampovima, što može imati humanitarne posljedice.
Policijske akcije prema migranatima
Rastuća brutalnost i pretjerana sila koju hrvatska policija nezakonito provodi prema azilantima izuzetno su uznemirujući i zahtijevaju hitne radnje kako bi počinioci odgovarali, objavila je organizacija Euro-mediterranean human rights monitor (Euro-Med Monitor), 19.maja 2020. godine. Posebnu uznemirenost iskazali su nedavnim akcijama hrvatske policije prema azilantima kojima su sprejem iscrtali simbole u obliku križa, prije nego što su ih vratili u BiH i Srbiju, što predstavlja rasističku kriminalnu radnju koja krši međunarodne i EU zakone u vezi s pravom na azil i nediskriminaciju. Nadalje, UN je nedavno dokumentirao druga alarmantna sistemska zlostavljanja tražitelja azila od strane hrvatske policije, koja su uključivala pucnjave, pljačke, premlaćivanja, pa čak i skidanje odjeće sa migranata i izbjeglica prije nego što ih vrate. To odražava ozbiljno nepoštivanje najosnovnijih načela međunarodnog prava i prava EU u pogledu prava na azil i nezakonite upotrebe nasilja i pretjerane sile protiv civila.
Stoga Euro-Med Monitor poziva hrvatsku vladu da odmah prekine sve takve nezakonite, diskriminirajuće i kriminalne prakse protiv migranata i izbjeglica i pokrene neovisnu istragu takvih uznemirujućih događaja kako bi počinioci odgovarali. Euro-Med Monitor takođe poziva EU da poduzme sve potrebne disciplinske mjere protiv Hrvatske i istraži grubo kršenje unutrašnjih zakona i načela EU od strane hrvatske policije.
Konačno pozivamo Hrvatsku da uspostavi jasne mjere za prepoznavanje zahtjeva za azil, procesuira ih u skladu s odgovarajućim propisima i suzdržavaju se od povratka tražitelja azila natrag u BiH ili druge zemlje ako žele zatražiti azil u Hrvatskoj, stoji u saopštenju Euro-Med Monitora.
Pred Evropskim sudom za ljudska prava podneseno je više tužbi protiv Hrvatske od strane zastupnika migranata, zbog nezakonite upotrebe sile policijskih organa, kao i zbog nepoštivanja osnovnih prava migranata. Hrvatska je do sada sve te optužbe, kao i optužbe međunarodnih organizacija, pa čak i hrvatskih političara, odbacivala.
O slučaju koji je nazvan “sprejanje glava migranata”, prvi je izvjestio britanski The Guardian i to već 12. maja 2020. godine, pozivajući se na UN koji je zatražio od vlade da istraži najnovije navode o zlostavljanju migranata koji su balkanskom rutom prešli iz BiH u Hrvatsku.
U tekstu se dalje navodi da je Guardian dobio brojne fotografije onoga što su dobrotvorne organizacije opisale kao “najnovije poniženje” koje su hrvatske vlasti počinile nad migrantima koji putuju balkanskom rutom. “Očito je da je jedan od namjeravanih efekata ovakvog ponašanja ponižavanje izbjeglica i migranata koji pokušavaju prijeći granicu,” rekao je Jack Sapoch iz organizacije No Name Kitchen (NNK), nevladine organizacije koja djeluje u Velikoj Kladuši, 2 kilmetra od granice. Oni su sprejanje glava u obliku križa povezali i sa mogućim psihološkim poniženjem, jer su migranti bili muslimani.
”Naša organizacija je ranije primila i nakon toga s vlastima podijelila vjerodostojne izvještaje ljudi koji tvrde da su bespravno vraćeni iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju”, izjavio je za Guardian Zoran Stevanović, regionalni službenik za komunikacije UNHCR-a za središnju Evropu. “Ovi izvještaji ističu probleme u vezi s identifikacijom zahtjeva za azil, nasiljem i prekomjernom upotrebom sile, identifikacijom ranjivih osoba, postupanjem sa djecom bez pratnje”, naglasio je Stevanović.
UNHCR je zatražio od hrvatske vlade da istraži sve tvrdnje o kršenjima i zloupotrebama i da uspostavi nezavisni mehanizam za procjenu kako bi se utvrdile činjenice o graničnoj situaciji. Između septembra 2019. i januara ove godine, UNHCR je hrvatskim vlastima prijavio stotinu slučajeva navodnih nezakonitih povrataka iz Hrvatske u BiH i Srbiju.
Reakcija MUP-a republike Hrvatske na pisanje Guardiana
Na tekst Guardiana reagovali su iz Ministarstva unutrašnjih poslova republike Hrvatske i odbacili navode iz navedenog članka. U reagovanju je između ostaloga navedeno i sljedeće: “Članak je prepun činjenično neutemeljenih optužbi na račun hrvatske policije u postupanju prema nezakonitim migrantima. Neutemeljene optužbe ovaj put su otišle korak dalje te se u članku navodi da su hrvatski policijski službenici sprejom obojili glave migranata koji su pokušali nezakonito ući u Republiku Hrvatsku u namjeri da ih obilježe, ponize i traumatiziraju, jer su im glave obojene u obliku križa, a migrantska populacija je većinom muslimanska”.
Poseban osvrt u reakciji je dat na dio članka u kojem autor pominje da su na glavama migranata sprejom iscrtani križevi, što je potkrijepljeno i fotografijama. “Na tendenciozan način, neobjektivnošću i senzacionalističkim člancima optužuje se hrvatske policijske službenike za ksenofobiju, a posebno je apsurdno što se takve optužbe imputiraju policijskim službenicima države koja ima izrazito dobre i prijateljske odnose sa Islamskom zajednicom. Posebice zabrinjava i zaslužuje najoštriju osudu što je ovakav članak, koji očito potiče na vjersku netrpeljivost, plasiran u javnost tijekom mjeseca Ramazana”, navodi se u saopštenju.
U reakciji je navedeno da su odmah proveli hitnu provjeru preko nadležnih policijskih uprava, što uključuje uvid u evidencije o postupanju prema migrantima, razgovore sa šefovima smjena u policijskim postajama i policijskim službenicima koji su u pretpostavljeno vrijeme obnašali službu, te obilaske lokacija uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Utvrđeno je da na području uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom u vrijeme koje je naznačeno, hrvatska policija nije provodila aktivnosti prema migrantima niti je zabilježeno njihovo kretanje prema hrvatskoj granici, odnosno navodi iz novinarskog članka nisu istiniti, jer se nisu dogodili postupanjem hrvatske policije.
Na kraju reakcije je zaključeno je da prilikom postupanja prema migrantima policija poštuje njihova temeljna prava i dostojanstvo te im omogućuje pristup sistemu međunarodne zaštite ukoliko im je takva zaštita potrebna, sukladno općim dokumentima o ljudskim pravima, regulativi Evropske unije te nacionalnom zakonodavstvu.
Nastavak policijskih akcija uz granicu
Uslijedila je i akcija udruženja za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj, te su Centar za mirovne studije (CMS) i Inicijativa “Dobrodošli” organizovali protest ispred zgrade Ministarstva unutarnjih poslova zatražili da umjesto poricanja nasilja nad izbjeglicama, MUP pokrene učinkovite istrage. Aktivisti su za vrijeme akcije držali transparent “Humanost, ne mučenje! Istraga, ne poricanje!” S obzirom na to da su u više navrata i policajci progovarali o nezakonitostima u radu, aktivisti su pozvali policijske službenike kojima je stalo do zaštite ljudskih života da odbiju izvršiti nezakonite naredbe i da takve naredbe prijave u svrhu zaštite svojih prava i prava svojih kolega. Istaknuli su i da sam Zakon o policijskim poslovima i ovlastima predviđa da policijski službenik mora odbiti izvršiti nalog ili naredbu za koje je očito da se njima vrši kazneno djelo i prijaviti nadležnim tijelima.
Najnoviji primjer policijskih aktivnosti koje se povezuju sa migrantima je sječa šume na planini Plješevici i uz nekadašnji aerodrom JNA Željava uz samu granicu sa BiH.
Radnici, po tvrdnjama vlasti BiH, tokom uklanjanja vegetacije ulaze na njihov teritorij, što je demantovano iz Hrvatske, uz tvrdnju da taj način žele bolje kontrolirati ulazak migranata iz BiH. Iz hrvatskog MUP-a potvrdili su da Hrvatske šume d.o.o. na traženje Ravnateljstva policije provode određene aktivnosti na području uz granicu. Te aktivnosti nisu novost s obzirom da ih je u područjima uz državnu granicu bilo i prethodne godine, a sve s ciljem što bolje preglednosti po pitanju zaštite i nadzora državne granice te sprečavanja nezakonitih ulazaka u Hrvatsku, ističu u MUP-u, podsjećajući da tim područjem prolazi glavna ruta prelazaka.
Na ove aktivnosti uslijedila je reakcija od strane vlasti BiH, te je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković poručila da razumije potrebu nadzora nad državnom granicom u oblasti kontrole ilegalnih migracija. Dalje je navela da očekuje da vlasti RH upoznaju institucije u BiH o mjerama i razlozima za poduzimanje aktivnosti, koje se različito interpretiraju u javnosti te u što kraćem periodu dogovori u smjeru obostrano prihvatljivog rješenja. Na terenu nema promjena, te su nastavljeni radovi na sječi šume i rastinja na navedenim područjima uz granicu.
Brojne međunarodne humanitarne organizacije, kao i različiti evropski mediji izvještavali su o prekomjernoj upotrebi sile od strane policijskih snaga Republike Hrvatske. Međutim sve te navode i izvještaje odbacili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova RH. Ipak, pred Evropskim sudom za ljudska prava pokrenuto je više prijava o nezakonitom postupanju hrvatske policije.
Evropski sud za ljudska prava pokrenuo je postupak protiv Hrvatske 26. maja 2020. godine, zbog sumnje za nečovječno postupanje s migrantima, trojicom Sirijaca koji su podnijeli tužbu u aprilu 2020. godine.
Hrvatska je Evropskom sudu prijavljena i zbog navodnog kolektivnog protjerivanja stranaca, što je takođe zabranjeno prema jednom od Protokola Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Evropski sud tužbu je uputio u proceduru i traži od Hrvatske očitovanje kako bi mogao donijeti presudu. Ukoliko Hrvatska bude proglašena krivom izvjesno je da će morati platiti odštetu Sirijcima, te bi nakon toga trebala i promijeniti svoje postupanje na granici sa BiH.
