“Naše zdravlje je direktno povezano sa zdravljem okoline u kojem živimo. Zagađeni zrak, voda i hemijski agensi godišnje sveukupno uništavaju oko 12,6 miliona ljudi. To se ne može i ne smije nastaviti “, rekao je Tedros Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije.

“Postoji hitna potreba da blisko sarađujemo kako bismo odgovorili na kritične prijetnje održivosti okoliša i klime – koji su temelji života na našoj planeti“, dodaje direktor Ghebreyesus. Nova strategija borbe protiv zagađenja, njegovih uzroka i posljedica fokusirana je na zemlje u razvoju, ali je neophodna kvalitetna strategija i za područje Evrope, zasnovana na strategijama Evropske unije.

Prva strategija o upravljanju plastikom dio je prelaza prema “kružnoj”, tj. cirkularnoj privredi, jer će štititi okoliš od plastičnog onečišćenja istovremeno i podsticanjem rasta i inovativnosti, pretvarajući izazov u pozitivan program za budućnost Evrope. Postoji snažan poslovni interes za radikalnu promjenu načina na koji su proizvodi dizajnirani, proizvedeni, korišteni i reciklirani u EU, te tako preuzimajući vodstvo u ovom procesu, stvoriti nove investicijske mogućnosti i radna mjesta. Prema novim planovima, sve plastične ambalaže na tržištu EU-a bit će reciklirane do 2030. godine,  a potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu bit će smanjena, dok će upotreba mikroplastike biti ograničena.

Potpredsjednik Evropske komisije Frans Timmermans, odgovoran za održivi razvoj, izjavio je: “Ako ne promijenimo način na koji proizvodimo i koristimo plastiku, do 2050. godine biće više plastike od ribe u našim okeanima. Moramo zaustaviti dosadašnju praksu gdje plastika dolazi u našu vodu, a jedino dugoročno rješenje je smanjenje plastičnog otpada recikliranjem i ponovnim korištenjem, što je izazov koji građani, industrija i vlade moraju rješavati zajedno, stvorivši novi i više cikličan poslovni model. Potrebno je uložiti u inovativne nove tehnologije koje naše građane i naše okruženje održavaju sigurnim, a da naša industrija, istovremeno, bude konkurentna.”

Sa ovom strategijom upravljanje plastikom postavljaju se temelje za novu cikličnu ekonomiju i nova ulaganja, čime će se smanjiti količina plastičnog otpada u zemlji, zraka i vodi, a također donosi nove mogućnosti za inovativnost, konkurentnost i kvalitetne poslove, što je velika prilika da evropske industrije razviju u globalnog lidera u novoj tehnologiji i materijalima.

Evropljani svake godine proizvode 25 miliona tona plastičnog otpada, ali manje od 30 posto prikuplja se za recikliranje, dok se širom svijeta, plastična masa čini 85 posto otpada na plažama i obalama. Plastika čak stiže do pluća i trpeza građana, s mikroplastikom u zraku, uzrokuje još neistražene posljedice na zdravlje. Na temelju nedavnog rada Komisije, nova strategija EU-a o upravljanju plastikom će se suočiti s brojnim pitanjima.

Današnja strategija upravljanja plastikom će promijeniti način na koji su proizvodi dizajnirani, proizvedeni, korišteni i reciklirani u EU. Cilj je zaštititi okoliš, a istovremeno postaviti temelje novoj ekonomiji zasnovanoj na plastici, gdje dizajn i proizvodnja u potpunosti poštuju potrebe za ponovnim korištenjem, popravcima i recikliranjem te održivijim materijalima.

Evropa je u najboljoj pozicija da vodi ovu tranziciju sa strategijom upravljanja plastikom gdje je usvojen okvir za praćenje koji se sastoji od deset ključnih pokazatelja. Ti pokazatelji pokrivaju svaku fazu ciklusa kojim će se mjeriti napredak prema prelazu na cirkularnu privredu na razini EU, ali i na nacionalnom nivou.

U skladu s novom strategijom, Europska unija će:

• Učiniti recikliranje isplativim za poslovanje: Razvijat će se nova pravila o ambalaži radi poboljšanja recikliranja plastičnih materijala koji se koriste na tržištu i povećanja potražnje za recikliranim plastičnim sadržajem. Budući da se prikuplja veća plastičnih masa, potrebno je postaviti poboljšane i povećane kapacitete za reciklažu, uz bolji i standardizirani sistem odvojenog prikupljanja i razvrstavanja otpada širom EU. To će uštedjeti oko 200.00 KM po toni prikupljenih materijala. Također će pružiti veću dodanu vrijednost za konkurentniju industriju.
• Suzbijanje plastičnog otpada: Evropsko zakonodavstvo već je dovelo do značajnog smanjenja korištenja plastičnih vrećica u nekoliko država članica. Novi planovi sada će se usmjeriti na upotrebu plastičnih i ribolovnih alata koji se koriste jednokratno, podržavanje kampanja nacionalne svijesti i određivanje obima novih pravila koja se predlažu tokom 2018. godine na osnovu konsultacija sa dioničarima. Komisija će takođe poduzeti mjere za ograničavanje upotrebe mikroplastike u proizvodima i odrediti postavljanje naljepnica za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku.
• Zaustavljanje onečišćenja mora: Nova pravila o prihvatima luke će se uhvatiti u koštac s otpadom koji nastaje na moru, s mjerama kako bi se osiguralo da se otpad koji nastaje na brodovima ili je skupljen na moru tamo ne ostane, nego se vraća na kopno i da se tamo sa njim adekvatno upravlja. Uključene su i mjere za smanjenje administrativnog tereta u lukama, brodovima i sa njima povezanim nadležnim tijelima.
• Povećanje ulaganja i inovacija: Komisija će dati smjernice nacionalnim vlastima i evropskim kompanijama tome kako smanjiti plastični otpad od samog početka. Podrška za inovacije bit će povećana, uz dodatnih 100 miliona eura za financsiranje razvoja materijala koje je lakše reciklirati, čime bi se procesi reciklaže učinili učinkovitijima, te praćenje i uklanjanje opasnih tvari i zagađivača iz reciklirane plastike jednostavnijim.
• Promjena u cijelom svijetu: Budući da Evropska unija radi vlastite „domaće zadaće“, takođe će se raditi s partnerima iz cijelog svijeta kako bi se došlo do globalnih rješenja i razvili međunarodne standarde. Također će nastaviti podržavati druge, kao što je učinjeno sa čišćenjem rijeke Gang u Indiji.

Centar za društvena istraživanja „Global Analitika“ stavu nevladinog sektora i neovisnih stručnjaka iz BiH koji poručuju da je neophodno pružiti podršku radnicima i preduzećima u neformalnom sektoru kako bi se organizirali i poboljšali uslove rada i opremu, te povećali zaradu,  proširili pristup osnovnim socijalnim uslugama kao što su zdravstvena zaštita i školovanje. Privatizacija uključuje transfer odgovornosti upravljanja i vlasništva iz javnosti u privatni sektor, što se pokazalo moćnim sredstvom za poboljšanje učinkovitosti pri upravljanju otpadom, kao što su sakupljanje, prevoz i odlaganje. Djelujući u različitim oblicima partnerstva s javnim i nevladinim sektorom, oni mogu osigurati kapital, upravljanje i organizacijske kapacitete, radne i tehničke vještine što bi za direktnu posljedicu imalo smanjenje zagađenja.