Sigurnosna situacija na globalnom nivou, kao i događaji iz prethodnih godina doveli su do ogromnog povećanja broja raseljenih lica. Do prije nekoliko decenija  1 od 160 osoba bila je prisiljena napustiti svoj dom, ali tokom zadnje decenije taj broj znatno raste i iznosi 1/113. Iako je broj prisilno raseljenih osoba na rekordnom nivou, zadnje statistike pokazuje da taj trend usporava prvi put posljednjih godina. Iako je tokom 2016. godine svoje domove napustilo 10.3 miliona ljudi, tokom iste se svojim kućama vratilo oko 550.000 izbjeglica.

• 12 miliona prisilno raseljenih Sirijaca

Sirijci i dalje predstavljaju najmnogobrojniju raseljeničku populaciju, sa 12 miliona ljudi izvan svojih domova na kraju 2016. godine.  Kolumbijci čine drugu najveću skupinu, praćeni Afganistancima. Druge značajne skupine raseljenih čine Iračani i stanovništvo Južnog Sudana. Statistika u Siriji je toliko porazna da  650 od 1.000 stanovnika ove zemlje ne živi u svojim kućama.  Rast broja izbjeglica i interno raseljenih u Južnom Sudanu iznosi 85% tokom prošle godine. Slično je, ali nešto bolje u Burundiji gdje je rast iznosio 39%, dok se broj interno raseljenih učetverostručio i iznosi 141.200 osoba.

• Južni Sudan najbrže rastuća kriza

U 2016. godini izbjeglička kriza u Južnom Sudanu bila je najbrže rastuća u svijetu, gdje veliki broj novorođenčadi, djece i žena u trudnoći čine taj problem dodatno izazovnim.  Južni Sudan i njegovi susjedi dio su grupe najnerazvijenijih zemalja svijeta, sa oskudnim resursima kojim bi se uhvatili u koštac sa problemom.  Iako većina izbjeglih ostaje u relativnoj blizini svojih domova, neki su krenuli mnogo dalje, pa tako raste broj izbjeglica i tražitelja azila u pojedinim evropskim zemljama.  U Njemačkoj se trenutno nalazi 1.3 miliona izbjeglica, dok je njihov broj u Švedskoj 313.000.  Nešto više od polovine izbjeglih čine djeca, gdje je veliki broj djece bez pratnje što povećava rizik njihove eksploatacije.  Broj  takve djece koja su aplicirala za azil narastao je na 750.000, dok neki izvori navode da se radi o mnogo većem broju.

• Broj povratnika raste

Tokom 2016. godine  nešto više od pola miliona izbjeglih i 6.5 miliona interno raseljenih vratilo se svojim domovima što je značajan porast u poređenju sa 2015. godinom.  Ipak to nije krajnje rješenje i taj proces je mnogo kompleksniji, posebno zbog brige o održivosti tih povrataka.  Veliki broj lica izabrao je i trajno preseljenje na drugu lokaciju, njih 189.300.

U martu 2016. godine Statistička komisija Ujedinjenih Nacija na svojoj 47. sjednici, odlučila je formirati Ekspertsku grupu za izbjeglice i interno raseljene.  Ekspertska grupa sastoji se od eksperata iz pojedinih država, međunarodnih statističkih organizacija i drugih, a predvođena je UNHCR-om, EUROSTAT-om i Statistic Norway.

• Gdje se nalaze izbjeglice?

Zbog sukoba u Siriji Turska je privremeni dom za oko 2.9 miliona izbjeglica, gdje se nalazi i oko 30.000 izbjeglica iz Iraka. Kriza u Subsaharskoj regiji Afrike prisilila je mnoge da utočište pronađu u susjednim zemljama. Ove zemlje primile su veliki broj izbjeglica iz Južnog Sudana, Somalije, Sudana, Demokratske Republike Kongo, Centralno Afričke Republike, Eritreje i Burundija.  Pakistan predstavlja utočište za oko 1.4 miliona izbjeglica, skoro sve izbjeglice su iz Afganistana. U Libanu se nalazi oko  1 milion izbjeglih, dok je Islamska Republika Iran primila 979.400 izbjeglica.  Uganda je zabilježila najveći rast novopridošlih izbjeglica sa 477.000 u 2015. godini, dok je taj broj porastao na 940.800 u 2016. godini. Većinom se radi o izbjeglicama iz Južnog Sudana (68%), sa značajnim brojem stanovništva iz Demokratske Republike Kongo, Burundija, Somalije i Ruande.  Broj izbjeglica porastao je i u Etiopiji, Jordanu i Demokratskoj Republici Kongo, dok je opao u Keniji.  Populacija izbjeglica u Njemačkoj porasla je za 669.500 ljudi, većinom zbog prestanka obustave primanja novih azilanata koja je bila na snazi dijelom 2015. godine.

Izbjeglicama treba dugoročno i održivo rješenje kojim bi obnovili svoje razorene domove i živote, što predstavlja centar aktivnosti UNHCR-a.

UNHCR pomaže izbjeglicama iz siromašnih i zemalja u razvoju, gdje je skoro 75% izbjeglica koristilo neki od oblika pomoći UNHCR-a tokom 2016. godine. Broj izbjeglica raste iz minute u minutu, a broj onih koji za sebe pronalaze rješenje se ne smanjuje. Dobrovoljan povratak svome domu je najbolje rješenje, a u tome treba da doprinose i države koje su ugostile izbjeglice u njihove domovine.  Iako se broj povrataka udvostručio on ipak predstavlja samo 5% izbjegličke populacije.

• Stanje u BiH

U Sarajevu je 27. i 28. juna organizovana dvodnevna međunarodna konferencija „Ekonomska i socijalna prava za prisilno raseljene osobe tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji“, u organizaciji Savjeta Evrope i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Zamjenik ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Predrag Jović, otvarajući Konferenciju, podsjetio je da je izvan BiH još uvijek 18.748 izbjeglica, dok je u statusu raseljenih 32.611 porodica, odnosno 98.574 interno raseljena lica, što ukazuje na činjenicu da pitanje povratka još nije okončano, te da prvenstveno zavisi od socijalnih i ekonomskih prava.

Tokom konferencije učesnici su, kroz različite tematske sesije, razgovarali o regionalnim izazovima u provođenju ekonomskih i socijalnih prava dogovorenih u okviru Deklaracije Sarajevskog procesa, te Evropskoj socijalnoj povelji kao sredstvu zaštite socijalnih i ekonomskih prava.

Evropska socijalna povelja je sveobuhvatan ugovor o ljudskim pravima u smislu sadržanih materijalnih prava i do februara ove godine ratifikovana je u 34 države. Povelja uključuje socijalna prava navedena u Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951.godine, kao što su pravo na zaposlenje, socijalnu zaštitu i pomoć, obrazovanje te stambeno zbrinjavanje, ali osim navedenih prava sadrži i neke kontrolne mehanizme za njihovo sprovođenje.

Na konferenciji je razgovarano i o implementaciji Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, čija su ključna načela utvrđena u Sarajevskoj deklaraciji 2005.godine i dalje razvijena kroz Beogradsku deklaraciju 2011.godine, pri čemu su se četiri partnerske zemlje (Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora) obavezale primijeniti integrisani pristup kako bi se obezbijedila održiva rješenja za sve korisnike Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja.

Cilj Konferencije bio je razmjena mišljenja u ostvarivanju ekonomskih i socijalnih prava, s posebnim fokusom na izbjeglice i raseljene osobe raseljene tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji.

• Doprinos Global Analitike

Centar za društveno istraživanje Global Analitika kroz svoje djelovanje i realizaciju projekata nastoji podržati izbjeglice i raseljena lica, posebno u domenu podrške ženama povratnicama. S tim u vezi Global Analitika je u proteklom periodu realizirala aktivnosti u okviru projekta “Ekonomska edukacija povratnika kao isplativa investicija” na području Mostara, Stoca, Čapljine i Počitelja, uz podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Realizacijom ovog projekta cilj je bio ekonomski educirati povratnike/ce, te doprinijeti jačanju podrške povratničkim porodicama kroz utvrđivanje stvarnog stanja u oblasti povratka i identifikacija prioritetnih mjera na podršci održivom povratku.