Istraživanje otkriva prednosti i mane upotrebe socijalnih mreža.
Današnja djeca. Fraza koju su decenijama govorile starije generacije dok su mladi krčili svoj put u modernom svijetu. Danas se ova fraza često odnosi na upotrebu društvenih mreža od strane mladih. Čućete mnogo puta od starijih osoba da odnosi zasnovani na platformama kao što su Instagram i Google chat se ne mogu kvalificirati kao „prave“ društvene veze. Ali, u stvari, postoje čvrsti dokazi da umrežavanje preko socijalnih mreža može imati pozitivne efekte na mlade ljude. Društvene mreže postale su sastavni dio naše svakodnevice. Neka svjetska istraživanja pokazuju načine na koje društvene mreže mogu pozitivno uticati na naše psihofizičko stanje. Mnogi korisnici društvenih mreža se njima služe kako bi ostali u kontaktu s prijateljima i porodicom koji su na drugom kraju svijeta.
Bronfenbrenner Centar za translaciona istraživanja objašanjava da je narativni pregled objavljen 2014. godine pregledao efekte online komunikacije i društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih ljudi. To je uključivalo 43 studije objavljene od 2003-2013. godine. Glavni dokazi su predstavili mješovite rezultate. Korištenje društvenih mreža je povećalo izloženost mladih opasnostima, a u nekim slučajevima je doprinijelo i društvenoj izolaciji i depresiji. Takođe je otvorilo vrata internet nasilju. Ali istraživači su takođe otkrili da društvene mreže mogu pomoći da se poveća samopoštovanje među mladim ljudima i poboljša njihova percepcija podrške društvenog umrežavanja. To im omogućava sigurno mjesto za eksperimentiranje sa identitetom i mogućnost da dijele detalje iz osobnog života. Isto tako, pregled iz 2009. godine pronašao je prednosti i mane uportrebe društvenih mreža među mladim ljudima. U tom članku, istraživači su otkrili da su ranije studije oslikane jako negativno. Studije iz 1990-tih su pokazale kako je internet motivirao adolescente da stvore površne online odnose koji su manje korisni od odnosa iz stvarnog života, a vrijeme provedeno online sa relativnim strancima smanjilo je njihovu posvećenost osobnim odnosima. Ovi faktori su viđeni kao smanjenje i društvene povezanosti i dobrobiti adolescenata. Ali više trenutnih podataka otkrilo je suprotno. Kao što su autori nalasili: najnovije studije o internetu su pokazale da online komunikacije stimuliraju adolescente i ne smanjuju društvene povezanosti ili njihovu dobrobit.
Glavni razlog za promjenu je što su u ranim 1990-tim ljudi morali koristiti internet pričaonice i slične mehanizme u koje su obično bili uključeni stranci. Danas, međutim, pojava Facebooka i brzog dopisivanja ohrabruje adolescente na komunikaciju sa postojećim prijateljima. U stvari, istraživanja pokazuju da više od 80% adolescenata koristi ove tehnologije prvenstveno za komunikaciju sa njihovim trenutnim prijateljima.
Isto tako, mnoga istraživanja su pokazala da ako smo društveno povezani sa ljudima koje volimo, doživljavamo poboljšanje blagostanja. Istraživanja pokazuju da su pozitivni efekti društvenog umrežavanja najviše zabilježeni kod adolescenata koji internet koriste za održavanje odnosa sa postojećim prijateljima, a ne kod onih ljudi koji internet prvenstveno koriste za stjecanje novih kontakata ili započinjanja razgovora sa strancima.
Članak objašnjava istraživanje koje pokazuje zašto je došlo do poboljšanja. Biti online ohrabruje nas da se otkrijemo prijateljima, a samootkrivanje promovira blisko i kvalitetno prijateljstvo kod adolescenata. Oni takođe smatraju da je pozitivni efekat jači kod dječaka koji obično imaju više poteškoća da se otvore prijateljima nego djevojke.
Pouka je, kao i za sve ostalo, da društvene mreže mogu imati i pozitivne i negativne efekte na mentalno zdravlje mladih ljudi. Korištenje interneta za održavanje, pa čak i produbljivanje odnosa može poboljšati blagostanje adolescenata. Ali, važno je za roditelje da pripaze na izolaciju, depresiju i internet nasilje.
Evo nekoliko rezultata istraživanja:
Twitter djeluje kako ispušni ventil kad je riječ o stresu. Istraživanja su pokazala kako se tijekom korištenja Twitter-a povećava razina hormona oksitocina koji je poznat po svojim umirujućim učincima. Svaki put kad dobijemo obavijest o aktivnostima na društvenim mrežama, aktivira se centar zadovoljstva u mozgu (nucleus accumbens) jednako kao i tokom hranjenja. Istraživanje Univerziteta Cornwell pokazalo je kako su se studenti osjećali bolje te imali više samopouzdanja nakon vremena provedenog na Facebooku, nego nakon tradicionalnih vježbi za podizanje samopouzdanja. Britanski Guardian proveo je istraživanje među 2000 osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu i otkrio kako korištenje društvenih mreža ljude čini sretnijim nego što to čine porodica, novac ili prijatelji. Kad je riječ o komunikaciji između vodećih svjetskih brandova i njihovih korisnika, čak 55% komunikacije na Twitteru bilo je pozitivno intonirano. Facebook i ostale društvene mreže sramežljivoj djeci omogućuju socijalizaciju koja inače ne bi bila moguća zbog koje će lakše prebroditi probleme u komunikaciji licem u lice.
Jačanje prijateljstva
Čak 52% tinejdžera smatra kako su internet i društvene mreže poboljšali njihova prijateljstva. Osim sklapanja novih prijateljstava, olakšali su komunikaciju s postojećim prijateljima i učinili jedne drugima dostupnijima za potražiti savjet i pomoći.
Osjećaj pripadnosti
Istraživanje australskog Univerziteta otkrilo je da današnji tinejdžeri imaju manji broj prijatelja nego njihovi vršnjaci u prethodnim generacijama, no oni se osjećaju manje izolirano i socijalne vještine su im razvijenije.
Istinska podrška
Tinejdžeri se mogu na društvenim mrežama anonimno obratiti mnogim grupama podrške, kako u učenju, tako i u stjecanju samopouzdanja i pomoći pri rješavanju problema.
Bolje izražavanje
Društvene mreže olakšavaju djeci da se izraze i svoje ideje i radove podijele s većim krugom ljudi, pa čak i surađuju s ljudima iz udaljenih krajeva koje bez društvenih mreža nikada ne bi imali priliku upoznati. Ako se pravilno koriste, društvene mreže mogu biti i vrlo dobar alat za poboljšanje poslovnih ideja i realizaciju.
Prilika da se učini dobro
Upravo zahvaljujući internetu i društvenim mrežama djeca mogu uvidjeti kako se živi u svim dijelovima svijeta, pa čak i pomoći onima kojima je pomoć potrebna.
Kada je riječ o BiH Regulatorna agencija za komunikacije BiH objavila je rezultate godišnje ankete korisnika RAK dozvola za pružanje internet usluga u BiH za 2015. godinu. Rezultati ankete pokazali su da je u 2015. godini u Bosni i Hercegovini bilo ukupno 636.726 internet pretplatnika. Agencija procjenjuje da je u istom periodu bilo 2.782.107 korisnika interneta, odnosno da stopa korištenosti interneta u Bosni i Hercegovini za 2015. godinu iznosi 72,41%. Korištenje širokopojasnog pristupa internetu u Bosni i Hercegovini je u stalnom porastu. Po procentu aktivnih korisnika interneta koji imaju vlastiti profil na nekoj društvenoj mreži, Bosna i Hercegovina je značajno iznad svjetskog nivoa. Čak 90% aktivnih korisnika interneta u BiH se izjasnilo kako koriste društvene mreže, dok je na globalnom nivou to nešto manje od 70%.
Ako govorimo o internet nasilju u BiH istraživanja pokazuju da je digitalno nasilje i dalje tabu tema, budući da takav vid maltretiranja ljudi ne prepoznaju kao nasilje, već kao izolovani slučaj. Alarmantan je podatak Međunarodnog foruma solidarnosti – Emmaus koji je preko svoje SOS linije od 2010. godine zabilježio čak 375 prijava zlostavljanja djece putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija. U prvih devet mjeseci 2014. godine u FBiH su evidentirana dva kaznena djela “Iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije”, za što su prijavljene dvije osobe. Od ukupnog broja prijava (2014.godine), 74 se odnose na dječju pornografiju, neprimjerenu online komunikaciju i druge oblike zlostavljanja, te hakiranje facebook profila. Samo u prvih sedam mjeseci (2014.godine) 9 od 24 primljenih prijava upućenih putem SOS linije bile su vezane za dječju pornografiju i neprimjerenu online komunikaciju.
