Nova analiza pokazuje da borci ISIL-a potiču iz 70 država

Nakon što je ISIL počeo sa masovnom praksom da koristi medije, posebno društvene mreže u cilju kampanje izazivanja straha i promocije kulta smrti, s druge strane razni mediji se utrkuju da objave što više informacija koje se odnose na ISIL i njihove aktivnosti. Te akcije su uglavnom vezane za počinjene zločine, ubistva, poniženja, mučenja i druge oblike ponižavanja ljudi i kršenja osnovnih ljudskih prava. Nije sporno kada o takvim stvarima pišu ljudi na medijima koji su stručnjaci u oblasti sigurnosti, odbrane, međunarodne politike, religije, pa ni za novinare istraživače, ali kada o tim stvarima pišu amateri, lokalni mediji, uglavnom internet portali, onda je to nestručnost i amaterizam koji može imati i negativne posljedice.

To se posebno odnosi na postkonfliktna društva, kakva je i BiH, ali i neke druge države u regionu i šire. Često nestručno, navijačko, senzacionalističko pisanje u želji za čitanošću, brojem klikova i sl, može dovesti do raspirivanja mržnje, netolerancije i izazivanja vjerske i nacionalne netrpeljivosti. Posebno u slučaju ISIL-a može biti negativno i kontraproduktivno igranje brojkama, u BiH i okruženju je nekoliko medija i osoba, iznosilo netačne informacije o broju lica iz BiH koji su se priključili ISIL-u, ili drugim ekstremnim organizacijama u Siriji ili Iraku. Vrlo neprofesionalno djeluje kada visoki policijski dužnosnici izađu u medijima i vjerovatno pod političkim diktatima iznose neprovjerene podatke, ili kada neki policijski dužnosnici vodaju tzv. stručnjake po javnim tribinama u cilju širenja straha ili iz nekih drugih razloga i na tim skupovima opet izlaze sa neprovjerenim i pokazalo se netačnim podacima o broju državljana BiH koji su na stranim ratištima.

Po nekim podacima koji su objavljivani u medijima u BiH, raspon broja državljana BiH u redovima ISIL-a se kretao od 50 do 350 osoba. Iako je uvijek nezahvalno igrati se brojkama, kada su u pitanju ovakve pojave, neki su svjesno preuveličavali taj broj, tako da su i strani mediji prenijeli te podatke o broju državljana BiH na stranim ratištima. U nekim istraživanjima provedenim u BiH, uzete su otprilike srednje vrijednosti pa se baratalo brojem oko 160 državljana BiH koji su na ratištu u Siriji i Iraku. Međutim svi ti podaci uglavnom su ispali netačni, kada su sigurnosne agencije u BiH nedavno objavile zvanične podatke, koji se opet moraju uzeti sa rezervom jer su teško dokazivi podaci o kretanjima ili pogibijama na prostoru drugih država. Uglavnom po posljednjim procjenama nekih međunarodnih agencija trenutno u Siriji i Iraku u redovima ISIL-a ratuje oko 20 državljana BiH, uz mogućnost da ih manji broj još može biti u redovima drugih pobunjeničkih grupa i frakcija.

Najnoviji podaci otkriveni u  dokumenatima koji su procurili iz tzv. Islamske Države pokazuju da njihovi pripadnici potiču iz više od 70 država, tvrde istraživači.

Dokumenti, koje je objavio dezerter ISIL-a i poslao ih većem broju novinskih organizacija, sadrže oko 11.000 datoteka koje su popunjene od strane novoregrutovanih boraca prilikom pridruživanja grupi u Siriji 2013. i 2014. godine. Mnogi od njih su bili duplikati, ali 4.600 njih su predati Centru za borbu protiv terorizma (CTC) koji je osnovan na vojnoj akademiji West Point u SAD-u.

 Iz CTC-a su izjavili da su uspjeli potvrditi 98% dokumenata, upoređujući ih s onima do kojih je došlo Ministarstvo odbrane SAD-a. Oko 15.000 ekstremista se pridružilo ISIL-u u 2013. i 2014. godini, a dokumenti koji su analizirani predstavljaju oko 30% istih. U izvještaju CTC-a, pod nazivom “Globalna snaga Kalifata: pogled iznutra”, na dokumentima o ISIL-ovim stranim borcima, stoji da otkrivaju organizaciju koja pokušava da pronađe nove članove, upravlja njima učinkovito unutar organizacije, te da se nosi sa raznolikim izborom novih članova.

Prosječna starost novoprimljenih stranih boraca je 26 ili 27 godina, ali godine se kreću u rasponu od 12 do gotovo 70 godina. Oko 400 stranih boraca je mlađe od 18 godina. Najviše je državljana Saudijske Arabije (579), zatim Tunisa (559), Maroka (240), Turske (212), Egipta (151) i Rusije (141). Iz Evrope, bilo je 49 boraca iz Francuske, 38 iz Njemačke i 26 iz Velike Britanije. Po ovom izvještaju ne spominje se Bosna i Hercegovina među državama sa većim brojem stranih boraca.

Analiza evidencije o borcima pokazuje da imaju “širok spektar obrazovnih profila, ali u cjelini, grupa je dobro obrazovana kada se uporede sa nivoima obrazovanja u njihovim državama”, navodi se u izvještaju. Više od 1.000 je završilo srednju školu, a isto tako više od 1.000 njih je barem bilo upisano na univerzitet.

Samo 10% novopriključenih stranih boraca navodi da su imali prethodno iskustvo u ekstremnim grupama, uglavnom u Siriji, Libiji i Afganistanu. Većina njih se prije borila za Al-Kaidu, povezanu sa Nusra frontom u Siriji. Osim toga, samo 12% njih je izrazilo “preferenciju da učestvuje u suicidnim misijama”, u odnosu na redovne pozicije u grupi.

“Islamskoj Državi trebaju bombaši samoubice, ali im treba i osoblje da popune pozicije za obične vojnike, šerijatske službenike, policiju i sigurnost ili administrativne pozicije”, navodi se u CTC-ovom izvještaju.

Dokumenti uključuju i 431 “formu za izlaz” za borce koji su željeli napustiti samoproglašeni kalifat iz različitih razloga, uključujući liječenje i porodične razloge. Ovo curenje informacija je najveće do sada, te pruža značajan trag koji nudi uvid u motive osoba koje se žele priključiti ovoj terorističkoj organizaciji. Što može poslužiti i biti korisno kako stranim tako i domaćim stručnim i profesionalnim istraživačima.