Šume nisu samo simbol prirodne ljepote i bogatstva raznolikosti, već su i ključne za održavanje ravnoteže ekosistema na planeti Zemlji. Globalna potražnja za drvetom i širenje poljoprivrednih površina pokreću nezadrživu sječu šuma širom svijeta. Ovaj nekontrolisani trend uzrokuje ozbiljne posljedice po ekosisteme, ugrožavajući stabilnost klime, stvarajući gubitak staništa i dramatično smanjujući raznolikost života.
Prema izvještaju UN-ovog Panela za klimatske promjene (IPCC), sječa šuma pridonosi otprilike 10% ukupnih emisija stakleničkih plinova. U ovom procesu, drvoredi koji prirodno apsorbiraju ugljik se ruše, oslobađajući goleme količine CO2 u atmosferu i pridonoseći klimatskim promjenama. Osim toga, sječa šuma umanjuje kapacitet ekosustava za apsorpciju CO2, pogoršavajući efekte globalnog zagrijavanja.
Uticaj na bilošku raznolikost
Industrijska sječa šuma također ima ozbiljan utjecaj na biološku raznolikost. Šume su dom za više od 80% kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. Uništavanjem njihovih staništa, mnoge vrste su izložene riziku od izumiranja. To je posebno zabrinjavajuće jer mnoge od ovih vrsta igraju ključnu ulogu u održavanju zdravih ekosistema, kao što su oprašivanje biljaka ili regulacija populacije štetnika.
Još jedan zanemaren aspekt sječe šuma je njen utjecaj na lokalne zajednice, posebno one koje ovise o šumskim resursima za svoj opstanak. Šume su vitalni izvor hrane, drveta, lijekova i drugih resursa za mnoge ljude diljem svijeta. Smanjenje dostupnosti ovih resursa može dovesti do ozbiljnih socio-ekonomskih posljedica, uključujući siromaštvo i migraciju.
Istraživači pretpostavljaju da bi do 2100. smrtnost u regionu mogla porasti između 17-20%, dok bi za do pet sati mogao porasti broj sati dnevno s visokim temperaturama nesigurnim za rad, u usporedbi sa 2018. godinom, ukoliko se temperatura poveća za 3°C u usporedbi sa predindustrijskim nivoima, navodi se u tekstu Mreže za izgradnju mira.
Otkrili su da je lokalna sječa šuma, zajedno sa klimatskim promjenama, već utjecala na to da prosječne maksimalne dnevne temperature porastu za 0.95°C, što je kao posljedicu imalo rast smrtnosti za 8% između 2002. i 2018. godine.
Borba za očuvanje šume
Što se tiče sektora koji je najviše pogođen ekološkim kriminalom moglo bi se reći da je to privredni sektor-šumska gazdinstva zbog neovlaštene i nekontrolisane eksploatacije drvnih sortimenata i nedozvoljene i nekontrolisane eksploatacije šljunka, naveli su iz MUP-a Republike Srpske, navodi se u istraživanju Centra za društveno istraživanje „Global Analitika“.
Prema podacima iz Analize sudske prakse u vezi krivičnih djela protiv okoliša još iz 2012. godine, ubjedljivo najzastupljenije krivično djelo protiv okoliša po kojem su potvrđene optužnice Šumska krađa (član 316. KZ FBiH; 430. KZ RS i 310. KZ BD), navodi se istraživanju.
Za suočavanje s ovim izazovom, potrebno je hitno poduzeti mjere kako bi se zaustavila nekontrolirana sječa šuma. To uključuje uspostavljanje održivih šumskih praksi koje štite ekosisteme i potiču njihov oporavak. Neophodno je donošenje strožih propisa o sječi šuma, promoviranje obnovljivih izvora drveta te podrška lokalnim zajednicama u održivom korištenju šumskih resursa.
“Na ovom području živim cijeli život i jedino što nam je ostalo jesu ove šume. Moji preci su ih čuvali, sada ih čuvam ja kako bi mojim potomcima i budućim generacijama ostalo nešto od ove ljepote. Nažalost, posljednih godina, sjekači iz šumarije, ali i ostalih nelegalnih preduzeća, dolaze na ove lokacije i sjeku šumu bez ikakvog osnova i bez Zakona koji im to dozvoljava. Ono što ostaje nakon toga je golema tuga”, istaknuo je predsjednik mjesne zajednice Orašac Ivan Filipović za Radio Sarajevo.
Isto tako, od ključne je važnosti podizanje svijesti o važnosti šuma i njihovom utjecaju na ekosistem. Edukacija javnosti o posljedicama nekontrolirane sječe šuma može potaknuti ljude na djelovanje u očuvanju šuma i podršku mjerama zaštite okoliša.
Do sada su kantoni usvojili vlastite zakone o šumama, na temelju kojih se vrši upravljanje šumskim dobrima, svi osim Hercegovačko-neretvanskog koji i dalje nema ni kantonalni Zakon o šumama.
Postoje i četiri šumarska preduzeća koja su osnovana za vrijeme važenja Zakona, ali ona i dalje posluju kao da zakon postoji. Ono što je poznato jeste da je izdato i Rješenje o njihovom ukidanju od šumarske inspekcije još 2009. da one nemaju ugovore o gospodarenju i da nemaju saglasnost na plan gospodarenje koje bi trebalo da se izda ili od federalnog ili kantonalnog ministarstva, navodi se na portalu Snaga lokalnog.
Pojedine vrste ekološkog kriminala kao što su nelegalno ribarenje, nelegalna eksploatacija kamena i šljunka, te nelegalno skladištenje otpada pogađaju direktno pojedine grane privrede, prije svega proizvodnja hrane, građevinski poslovi, i komunalni poslovi. Posljedice se ogledaju u tome da firme koje posluju legalno ne mogu plaćati poreze ili otežano funkcionišu, što se odražava na građane koji plaćaju robe i usluge po višim cijenama, navodi se u istraživanju Global Analitike.
Istaknuto je i to da ova problematika omogućuje kriminalcima koji su uključeni u tu vrstu kriminala da ostvaruju nelegalnu zaradu te vrše pranje novca, bave se korupcijom ili podržavaju OKG. Osim toga nanose ogromnu štetu eko sistemu i prirodi, što predstavlja dodatne troškove za državu koja je obavezna da sanira nastalu štetu ili da posljedice budu trajne.
U konačnici, suočavanje s nezaustavljivom sječom šuma zahtijeva koordinirane napore na globalnoj razini. Samo zajedničkim djelovanjem može se zaustaviti daljnje uništavanje šuma i sačuvati vitalne ekosustave za buduće generacije.
Ovaj tekst je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj ovog materijala je isključiva odgovornost Global Analitike i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.