Piše: Kolašinac Amina 

Tik Tok je nova društvena mreža, odnosno aplikacija, koja je prisutna još od 2016. godine, ali je  tek je u zadnjem periodu doživjela veliku svjetsku popularnost, kada je broj korisnika naglo porastao. Nalazi se u vlasništvu kineske kompanije Byte Dance i jedna je među rijetkim aplikacijama iz ove branše koja je došla izvan granica SAD-a. Možemo je uporediti sa YouTube, Instagram ili Facebook aplikacijama, no iz nekog razloga se Tik Tok probija i ističe u tako velikoj konkurenciji. Ciljna starosna grupa ovoj aplikaciji su osobe u starosnoj dobi između 16 i 24 godine, međutim, to nije nikakvo pravilo jer je koriste mnogi ljudi različite starosne dobi.

Ova aplikacija svojim korisnicima daje mogućnost kreiranja kratkih video snimki koje su dostupne za gledanje vlasniku video materijala, ali i drugim osobama s kojima je povezan.

Prema službenim objavama kompanije, Tik Tok trenutno ima negdje oko pola miliona aktivnih korisnika svaki mjesec. U SAD-u je ovo treća najpopularnija besplatna aplikacija, odmah iza Instagram i YouTube aplikacija.

Bez obzira što mnogi ljudi misle da je to platforma za kreativno izražavanje, iskazivanje talenata i zabavljanje, 90% videozapisa na Tik Tok-u je neprikladno, pa su roditelji zabrinuti trebaju li izbrisati račun svoje djece na Tik Tok-u ili ne. Ono što je karakteristično za ovu platformu jeste da na njoj korisnici mogu vrlo brzo “steći slavu”. Baš iz ovog očaja, korisnici koji su najčešće tinejdžeri objavljuju mnogo kontroverznih sadržaja.

Tik Tok prikuplja previše privatnih podataka korisnika

Jedna od zabrinjavajućih činjenica jeste ta da ova aplikacija prikuplja puno privatnih podataka korisnika za koje se smatra da su nepotrebni. Prikuplja podatke o hardveru telefona, uključujući tip procesora, dimenzije zaslona, ​​prostor na disku, RAM itd. Takođe prikuplja podatke povezane s mrežom kao što su IP adresa, MAC adresa itd. Uz to, zbog kineskog zakona, kineska vlada može pristupiti svim vašim podacima koje Tik Tok prikuplja s kineskog poslužitelja. Stoga može sadržavati brojne prijetnje, uključujući pristup vašim privatnim slikama i privatnim porukama.

Mnogi videozapisi prikazuju golotinju i polugole modele koji plešu uz pjesme. Nakon toga, svi ovi videozapisi utiču na um djeteta mlađeg od 18 godina. Zbog žeđi za lajkovima i komentarima, uopće ih nije briga kakav sadržaj objavljuju, te mnoga malodobna djeca objavljuju seksualno zanimljive videozapise.

Tik Tok emitira govor mržnje i potiče na samoubistvo                           

Ovakvi sadržaji stvaraju izuzetno loš uticaj na djecu i druge korisnike. Ono što je zapravo najstrašnija činjenica jeste da je Tik Tok ispunjen mnogim videozapisima koji izazivaju govor mržnje, izazove opasne po život kao i samoubistva.

Na ovoj aplikaciji se emitiranje govora mržnje, a bilo je mnogo slučajeva govora mržnje o određenoj zajednici i religiji. Neki videozapisi također štete osjećajima određene religije. Kako ne postoji nadzor sadržaja, ovi se videozapisi lako šire i stvaraju mržnju između religijskih zajednica.

Naš sagovornik, Eldar Abaz, aktivista, projektni koordinator Global Analitike i student komunikologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kao neko ko je izuzetno aktivan na društvenim mrežama objasnio nam je u kolikoj mjeri sadržaj na Tik Toku ukazuje i poziva na govor mržnje i koliko sadržaj ove aplikacije utiče loše na one koji je koriste.

“Biti ću slobodan i istaći da je Tik Tok postao društvena mreža sa najviše “hejta” upravo zbog toga što svaki sadržaj može biti viralan. Zabrinjavajuća činjenica jeste da postoji jako veliki broj profila djece ispod 13 godina, što nas može dovesti i do postojanja pedofilije.

Kada uđete na ovu aplikaciju i odete u komentare određenog sadržaja, nije moguće da ne pronađete bar dva hejt komentara, bez obzira na sadržaj i aktere tog video klipa. Baš iz razloga što ovu društvenu mrežu koriste djeca, takvi komentari, koji su jako surovi i oštri, mogu da poljuljaju njihovo samopouzdanje, dovedu do suicidnih misli, depresije i anksioznosti. Različiti profili propagiraju “hejt” kontent, tj. vrijeđanje pripadnika drugih vjeroispovjesti, pozivaju na linč LGBTQ zajednice, a do nedavno na ovoj mreži je bilo riječi i o sektama, novim religijama i pozivanju djece da im se pridruže. Nedavno sam primijetio da se čak i “ratovi” vode na ovoj društvenoj mreži, gdje jedna strana snimi video klip i vrijeđa drugu, prijeti i poziva svoje “fanove” da prijave i ugase profil. Zatim se oglasi druga strana sa istim sadržajem, i onda njihovi “fanovi” u komentarima vode svađe i najstrašnije vrijeđaju jedni druge. Da naglasim, riječ je o djeci od 11 do 14 godina, djeci s kojom je jako lahko manipulisati i propagirati im svoje stavove kao pravilne i pozitivne.”

Mnogi izazovi na Tik Tok-u takođe potiču samoubistvo. Naime, bilo je nekoliko videozapisa s izazovom lomljenja lubanja, koji podrazumijeva opasne vratolomije i djela opasna po život. Zatim, “blackout” izazov, izazov gušenja ili izazov onesvješćivanja kako se još zove, jedna je od opasnih igara u trendu zbog kojih djeca i mladi stavljaju kaiš oko vrata. Stežu ga i snimaju se dok ne izgube svijest. Pratitelji koji glеdајu ѕnіmku nајрrіје ѕе ѕmіјu, zаtіm роѕtајu uрlаšеni ріtајućі ѕе hоćе lі ѕе osobe s druge strane ekrana vrаtіtі іz nеѕvіјеѕtі, а ѕvе ѕе zаvršаvа dіvlјеnјеm і ohrabrivanjem. Takođe, tu je i potencijalno opasni “penny” izazov, koji podrazumijeva bacanje kovanice između telefonskog punjača i zidnog utikača, a za posljedicu je imao i podmetanje požara.

Ne možemo, a ne spomenuti i par slučajeva koji su upravo ovakvim izazovima rezulturali smrtnim ishodom. Naime, u Palermu se desetogodišnja djevojčica ugušila dok je sudjelovala u izazovu gušenja snimajući se mobitelom na Tik Tok-u. I dječaka iz Srbije je ubio takozvani “blackout”, izazov na Tik Toku, gdje su ga roditelji zatekli obješenog od krevet na sprat. 

Mnogi su razlozi zbog kojih bi se ova aplikacija trebala zabraniti, a neke od njih uključuje i okrutnost prema životinjama, zlostavljanje djece, objektiviziranje žene, veličanje ozbiljnog zločina poput silovanja i promicanje vulgarnosti.

O tome koliko je štetna ova aplikacija i koliko njen sadržaj loše utiče na one koji je koriste, razgovarali smo i sa Zarfom Hrnjić Kuduzović, profesoricom na Odsjeku za žurnalistiku Filozofskog fakulteta u Tuzli.

“Njegovi korisnici su uglavnom djeca i mladi, a oni su ranjiva skupina, vrlo podložna negativnim posljedicama zlonamjernih sadržaja. Posebno je zabrinjavajuće što je vrlo popularan i među djecom predškolske dobi koja uopće ne bi smjela koristiti mrežne platforme. Oni nisu dovoljno ni kognitivno ni emotivno zreli za suočavanje sa svakakvim sadržajima dostupnim na Tik Toku, uključujući i one nasilne. Djeca svojim video snimcima nesvjesno otkrivaju veliki broj ličnih podataka o sebi – svoju dob, adresu, školu, odsutnost roditelja, dnevni raspored, mjesta na kojima se kreću. To ih čini lakom metom online zlostavljača, pa i seksualnih predatora. Iako korisnici Tik Toka ne bi smjeli biti mlađi od 13 godina, u praksi to ograničenje ne znači mnogo jer je lahko prijaviti stariju dob. Međutim, tinejdžeri su u najvećoj opasnosti zato što njihovo online ponašanje roditelji manje nadziru nego kod mlađe djece. Tinejdžerska potreba za popularnošću, s jedne strane, te Tik Tokova glad za profitom, koja ne mari za društvene, psihološke i zdravstvene posljedice koje opasni sadržaji ostavljaju na korisnike, razorni su za dobrobit pojedinca i društva”, ističe Kuduzović.

Roditelji su nedovoljno svjesni obima i intenziteta opasnosti koja vreba na Tik Toku

O tome koliko su roditelji upućeni u život svoje djece na ovoj društvenoj mreži, sagovornica nam govori sljedeće: “Većina roditelji nije dovoljno svjesna obima i intenziteta opasnosti koje vrebaju njihovu djecu na Tik Toku. Prvo, ovu aplikaciju odrasle osobe koriste znatno manje nego djeca i mladi, tako da im je teško uopće pretpostaviti kakvih sve malicioznih sadržaja ima na Tik Toku. Drugo, u tehničkim vještinama korištenja aplikacija roditelji nerijetko zaostaju za tinejdžerima, tako da nadzor i postavke privatnosti nisu dovoljno efektni. Treće, neki roditelji s pravom očekuju da objavljeni sadržaji budu filtrirani, da ih je neko provjerio, da će neko reagovati radi zaštite djece. Takva očekivanja su opravdana i logična, ali su nažalost korporativni interesi daleko ispred dobrobiti pojedinca i društva tako da su reakcije države i kompanija uglavnom zakašnjele i nedovoljne”.

Ipak, roditeljima je na raspolaganju nekoliko mehanizama da zaštite djecu. Roditelji mogu da blokiraju određene pojmove za pretraživanje, a Tik Tok nudi i opciju “Digital Wellbeing“, koja omogućava ograničavanje vremena provedenog uz aplikaciju na dva sata dnevno i ograničavanje pristupa potencijalno neprimjerenim sadržajima.

Zaključći do kojih je kroz svoju analizu društvenih mreža i govora mržnje došla profesorica Kuduzović jesu upravo da objave i komentari na društvenim mrežama često narušavaju elementarne komunikacijske norme, obiluju uvredljivim, vulgarnim i huškačkim tvrdnjama.

“Neargumentovano se diskredituju osobe ili grupe drugačijih stavova. Korisnici i platforme koje objavljuju takve komentare rado se pozivaju na slobodu izražavanja pomjerajući granice prihvatljivog u javnoj komunikaciji, ali zanemaruju društvenu odgovornost.

Društvene mreže, nažalost, nisu se pokazale kao pogodan ambijent za argumentovanu komunikaciju, niti za umjerene stavove. Najviše se čitaju, dijele i komentarišu objave koje su kontraverzne, provokativne, ostrašćene”.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da iako za sve krivimo Tik Tok aplikaciju, možda bismo se trebali zapitati da li trebamo pronaći krivca i u samom odgoju djece, kao i društvu općenito. Dakle, veliko pitanje koje zabrinjava jeste: gdje ide ova generacija? I na kraju, ako se ne počnemo ponašati ispravno, to će dugoročno uticati na našu buduću generaciju.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta “Suzbijanje govora mržnje kroz osnaživanje mladih” (“Suppressing Hate Speech Through Empowerment of Youth”) je finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije u BiH kao dio MATRA (Društvena transformacija) programa. Projekat sprovode partnerske organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH i Global Analitika.