Piše: Safet Mušić

Prije pet godina, desetine hiljada izbjeglica i migranata su se kretale preko Jugoistočne Evrope pokušavajući da dopru do Zapadne Evrope. Danas je najveći dio balkanske rute zatvoren: granice su obezbijeđene i očajni migranti i tražitelji azila su vraćeni nazad. Humanitarna kriza je produbljena, jer je ugroženim grupama onemogućeno kretanje i imaju ograničen pristup zdravstvenoj njezi. Među rijetkim dobitnicima u ovoj krizi su krijumčari migranata, navodi se u novom Biltenu rizika Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

Nakon zatvaranja granice od strane Mađarske (prvo 2015., pa kasnije 2017. godine) migranti su na svom putu prema Evropskoj uniji odabrali Bosnu i Hercegovinu kao državu preko koje mogu lakše da se domognu svog cilja. Zbog toga je BiH u zadnje dvije godine opterećena migrantskim talasom koji ima svoje varijacije u obimu i intenzitetu, ali je još uvijek aktivan. Prema podacima nadležnih institucija i prema procjeni međunarodnih organizacija od 2018. godine pa do danas, oko 60.000 migranata i izbjeglica je prošlo preko teritorije BiH. Neke slobodnije procjene govore da se radi o čak 100.000 ljudi u pokretu koji su zadnjih godina prošli preko BiH i otišli u države EU.

U 2019. godini bilo je prisutno 29.302 migranta i azilanta na teritoriji BiH. Služba za poslove sa strancima BiH od početka 2020. godine registrovala je 15.311 migranata. Trenutno u BiH boravi 6.155 migranata koji se nalaze u sedam privremenih prihvatnih centara koje finansira EU u Unsko-sanskom (USK) i Sarajevskom kantonu (KS), navodi se u izvještaju Evropske Unije za 2020. godinu. Pretpostavlja se da je blizu 3.000 migranata van registrovanih prihvatnih centara, uglavnom na području USK-a i borave u krajnje nehumanim uslovima.

Neizvjesnost nastavka putovanja utiče na mentalno zdravlje migranata

Zbog nedostatka kapaciteta u prihvatnim centrima brojni su migranti prisiljeni spavati i boraviti u improviziranim i neuslovnim mjestima, ili po napuštenim objektima. U razgovorima sa migrantima kao i sa ljudima koji rade na pitanju migracija u BiH, utvrdili smo da neki od migranata već duže od godinu, pa čak i po dvije godine provode u BiH. Pokušavajući sve vrijeme da se domognu EU, te su po više puta vraćani iz Hrvatske ili Slovenije, ali ne odustaju i svi su odlučni u namjeri da pokušaju ponovo. Sve to kod većine migranata stvara dodatni pritisak i samo oni sa jakim samopouzdanjem ostaju trezveni i smireni da bi se usredotočili na nastavak puta. Naravno, boravak na otvorenom, u improvizovanim kampovima, šumama ili ruševinama bez ikakvih higijenskih uslova, bez zdravstvene njege, osigurane hrane i odjeće, znatno utiče na zdravstveno stanje migranata, uključujući i njihovo mentalno zdravlje.

Svi ti nedostaci predstavljaju ogroman rizik po ukupno psihofizičko stanje ovih ljudi, što se pokazuje kroz povećan nivo anksioznosti, ali i agresivnosti, mišljenja je psiholog Sanja Dabović.

Istraživanja iz različitih dijelova svijeta otkrivaju da su migracije složen proces koji različito utiče na ljude. Najčešće je povezan sa stresnim događajima, preprekama i izazovima zbog kojih su psiho-socijalna pitanja i drugi zdravstveni problemi češći među migrantima u odnosu na domaće stanovništvo.

“U takvim okolnostima među migrantima dolazi do pojačavanja međusobnih tenzija i trvenja koje se nerijetko završavaju međusobnim sukobima koji mogu poprimiti i veće razmjere. Oni se, opterećeni svim prethodnim iskustvima kroz koja su prošli, kao i aktuelnim beznađem i nedostatkom perspektive, nalaze u stanju duboke frustracije i potištenosti, tenzije rastu i javlja se agresivnost kao odgovor.  Takva konstelacija uslova stvara puno okidača koji mogu isprovocirati agresivno ponašanje i prouzrokovati konflikte i trvenja uglavnom među migrantima, ali vremenom i u drugom okruženju, odnosno sa lokalnim stanovništvom”, dodaje Dabović.

Pošto su kapaciteti prihvatnih centara nedovoljni, višak migranata neminovno završi i na gradskim ulicama. To nekontrolisano kretanje nosi rizik od potencijalnog manifestovanja različitih incidentnih događaja, jer među migrantima ima i onih koji naginju rizičnom, delikventnom ponašanju. Kod tog dijela migrantske populacije nivo frustracione tolerancije je još niži, impulsivnost i sklonost afektivnom reagovanju se teže obuzdaju, što sve skupa u kombinaciji sa prolongiranim stanjem neizvjesnosti može dovesti do kulminacije u vidu dramatičnih događaja i krivičnih djela sa tragičnim epilogom. Mentalno zdravlje je svakako dodatno opterećeno epidemiološkim mjerama zbog pandemije COVID-19, te to predstavlja dodatni negativni uticaj koji se reflektuje na mentalno zdravlje migranata.

Povećan broj krivičnih djela od strane migranata u Kantonu Sarajevo

Od početka 2020. godine zabilježen je veći broj incidentnih situacija od strane migranata na području BiH, a koje se odnose na ubistva, masovne tučnjave, krađe, paljevine i slično. Burnu reakciju je izazvao posljednji slučaj na Ilidži, kada je ubijen bosanskohercegovački državljanin.

Dana 17.11.2020. godine u naselju Otes kod Ilidže, ubijen je muškarac, državljanin BiH, a dvije osobe su povrijeđene. Za ubistvo se sumnjiče trojica migranata. To je prvo ubistvo bosanskohercegovačkog državljanina od početka migrantske krize, a za što su osumnjičeni migranti. Istraga još traje, a za osumnjičenima se još uvijek traga. Navedeni događaj izazvao je reakciju domaćeg stanovništva, te je došlo i do više okupljanja građana, a pojavili su se i antimigrantski stavovi u javnosti te pozivi na nasilje. Ovaj događaj ponovo je na površinu izbacio sve probleme i slabosti koje država ima u vezi (ne)rješavanja migrantske situacije u BiH.

Prije ovog slučaja, desio se napad na dvojicu policijskih službenika na Ilidži, gdje su kod jednog službenog lica konstatovane lakše tjelesne povrede, a kod drugog teške tjelesne povrede. Tim povodom 14.11.2020. godine uhapšen je marokanski državljanin, te je potom predat u dalju nadležnost Kantonalnom tužilaštvu KS.

Bez obzira što se najveći broj migranata nalazi na području USK-a, ipak prema policijskim podacima, zadnjih mjeseci većina incidenata u kojima učestvuju migranti dešava se na području KS-a.

Na osnovu Izvještaja Operativnog tima za pitanja migranata, a prema podacima IOM-a na području Kantona Sarajevo u prihvatnim i imigracionim centrima boravi oko 3.186 migranata.

Prema Izvještaju o radu Uprave policije KS za period od januara do septembra ove godine, migranti su učestvovali u 88 događaja sa obilježjima krivičnog djela i to:

• ubistvo – dva,
• ubistvo u pokušaju – četiri,
• teška tjelesna povreda – pet,
• laka tjelesna povreda – tri,
• učestvovanje u tuči – jedan,
• bludne radnje – jedan,
• nasilje u porodici – jedan,
• posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga – jedanaest,
• krađa – trinaest,
• teška krađa – dvanaest,
• teška krađa u pokušaju – dva,
• teška krađa na naročito opasan ili naročito drzak način – dva,
• razbojništvo – sedamnaest,
• oštećenje tuđe stvari – sedam,
• izazivanje opće opasnosti – jedan,
• napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti – dva,
• nasilničko ponašanja – tri,
• krivotvorenje isprave – jedan.

Ukupan broj prekršaja i incidenata u kojima su učestvovali migranti, a koje su evidentirali policijski službenici za prvih devet mjeseci ove godine je 368.

Od početka godine prema podacima Tužilaštva KS u Sarajevu je podignuto devet optužnica protiv migranata, a još sedam predmeta je u fazi istrage. Terete se za više različitih krivičnih djela, kao što su ubistva, razbojništva, teške krađe, oštećenja tuđih stvari, razbojničke krađe, posjedovanja droge i sl. Povećanje broja prekršajnih i krivičnih prijava koje se odnose na migrante dovode do promjene kada se tretiraju sigurnosni rizici i prijetnje u KS-a, ali i na području cijele BiH. Osim humanitarnog aspekta u tretiranju migracija, događaji pokazuju da je neophodno da migranti budu obuhvaćeni kao zaseban element u sigurnosnim procjenama koje se rade na nivou kantona, entiteta i države BiH. Na taj način bi imali više podataka o svim karakteristikama djela koja čine migranti, što može biti od velike koristi prilikom izrade operativnih planova i planskih dokumenata važnih za upravljanje migracijama u BiH.

Svi pokazatelji koji govore o psihološkim karakteristikama i stanjima koje dovode da pojave agresivnosti među migrantima, kao i odugovlačenje sa rješavanjem migrantskog pitanja na adekvatan i međunarodno prihvatljiv način, dodatno utiču na povećani rizik nasilja među migrantskom populacijom sa refleksijama na lokalno stanovništvo.

Takođe, reakcije stanovništva od kojih su neke rasističke i antimigrantske, sa pozivima i na nasilno rješavanja nesporazuma sa migrantima, mogu dodatno usložiti stanje sigurnosti i dovesti do još opasnijih incidenata sa tragičnim posljedicama.

Zbog toga je neophodno, osim na insistiranju za trajnim rješavanjem problema migracija u BiH, insistirati na mjerama očuvanja mentalnog zdravlja migranata, posebno onih koji se duže vrijeme nalaze na prostoru BiH i van privremenih prihvatnih centara.