State Department je objavio svoj godišnji izvještaj, Izveštaj o stanju terorizma 2016, koji pruža procjenu trendova i događaja u aspektu međunarodnog terorizma u periodu od 1. januara do 31. decembra 2016. godine. U izvještaju se daju procjene vezane za politiku, pri tome analizirajući svaku zemlju zasebno i saradnja vlada protiv terorizma. Takođe, izvještaj sadrži informacije o državnim finansijerima terorizma, zaštitnicima terorista, stranim terorističkim organizacijama i globalnom izazovu hemijskog, biološkog, radiološkog i nuklearnog terorizma. Kompletan izvještaj možete pročitati na engleskom jeziku, a u nastavku je prevod na B/H/S jezik.
- Pregled:
Bosna i Hercegovina (BiH) ostaje partner i nastavlja ostvarivati napredak u povećanju kapaciteta u smislu suprotstavljanja terorizmu. Agencije za provedbu zakona pomno su pratile osobe za koje postoje sumnje povezanosti sa terorističkim organizacijama. Ipak, tijelo zaduženo za koordinaciju između agencija za provođenje zakona, Grupa za borbu protiv terorizma i jačanje sposobnosti za borbu protiv terorizma (Udarna grupa) koja radi pod vođstvom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, nastavlja pokazivati propuste u svom radu. Grupe sa nasilnom islamističkom ideologijom i domaće regionalne nacionalističke grupe i dalje predstavljaju potencijalni izvor prijetnji u Bosni i Hercegovini.
Određeni broj državljana Bosne i Hercegovine napustili su zemlju da bi se u Siriji i Iraku pridružili ISIL-u ili nekoj drugoj terorističkoj organizaciji. Poduzeti su značajni napori na zakonodavnom i društvenom planu s ciljem reduciranja nasilnog ekstremizma, koji su za posljedicu imali reduciranje odlazaka boraca na strana ratišta. Bh. zvaničnici i mediji procjenjuju da je otprilike 300 državljana Bosne i Hercegovine napustilo zemlju i krenulo prema destinacijama u Siriji i Iraku od 2013. godine, dok se njih otprilike 50 vratilo. Isti izvori navode da nije bilo većeg broja odlazaka bh. državljana na strana ratišta. BiH je dio koalicije uspostavljene sa ciljem uklanjana opasnosti od takozvane Islamske države.
- Zakonodavstvo, agencije za provođenje zakona i sigurnost granica
Većina problema koordinacije i kooperacije u Bosni i Hercegovini rezultat su ličnih, političkih i institucionalnih rivalstava među agencijama za provođenje zakona i ureda Državnog tužioca. Bosni i Hercegovini i dalje nedostaju kapaciteti da istraži i procesuira slučajeve terorizma i odlazaka na strana ratišta, posebno kada su u pitanju kompleksne finansijske radnje, online regrutovanje i koordinacija. Iako je većina slučajeva zaključena presudama ili priznanjima krivice, izrečene kazne su neadekvatne.
Granična policija Bosne i Hercegovine koristi baze podataka i softverske sisteme kao podršku prikupljanju podataka o imigraciji i kontroli putnika. Prema podacima iz Granične policije ovaj sistem povezuje granične prelaze, uključujući i četiri aerodroma (Banja Luka, Mostar, Sarajevo i Tuzla) kroz državnu mrežu policijskih informacija, koja je razvijena i donirana od strane State Departmenta kroz ICITAP program. Služba za strance objavila je da su u ovu mrežu uključena četrnaest od šesnaest terenskih ureda. Mreži takođe mogu pristupiti i iz Agencije za koordinaciju policijskih tijela BiH, SIPA-e, Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva sigurnost Bosne i Hercegovine. Mreža pruža podatke Graničnoj policiji i Službi za strance i iz baze podataka INTERPOL-a.
Kroz sistem razmjene podataka, koji je postao operativan 2013. godine uz podršku Evropske Unije policijske agencije imaju kapacitet razmjene podataka, svaka eventualna informacija o mogućoj potjernici automatski će se pojaviti pri svakom skeniranju pasoša ili lične karte. Granična policija ima zakonsko ovlaštenje i kapacitete na skoro svakom graničnom prelazu da zadrži osobu do 24 sata, dok se obave konsultacije sa SIPA-om i Uredom državnog tužitelja o narednim koracima koje je potrebno poduzeti. Izvještaji, ipak, navode da postoje značajni propusti u graničnoj sigurnosti i nije jasno da li se skeniranja dokumenata provode na svakom zvaničnom mjestu ulaska u zemlju. Osim toga postoje i brojni nezvanični prelazi.
Pored toga, uspostavljen je uz pomoć State Departmenta biometrijski sistem za Službu za poslove sa strancima koji omogućava efikasnije praćenje individua koje ulaze i napuštaju zemlju, podržane od dva komandna ureda koji koordiniraju odgovor na eventualnu prijetnju. Planirana je i daljnja nadogradnja sistema koja bi omogućila brži odgovor na vanredne slučajeve. Sistem brzog odgovora još uvijek ima brojne propuste, ali agencije za provođenje zakona nisu opremljene, niti obučene za odgovor na teroristički napad ili stanje prirodne nepogode. Nedostatak razmjene informacija između različitih sigurnosnih tijela će vjerovatno spriječiti koordiniran odgovor.
State Department je kroz EXBS program osigurala donacije u opremi i odgovarajući trening za graničnu policiju, uključujući Docubox, napravu koja pomaže pri identifikaciji krivotvorenih dokumenata.
- Borba protiv finansiranja terorizma
Bosna i Hercegovina je članica Komiteta eksperata zaduženih za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL). Bosanskohercegovačka finansijsko-obavještajna jedinica članica je Egmont grupe, asocijacije finansijsko-obavještajnih službi.
U proljeće 2015. godine BiH je upućena na FAFT međunarodno tijelo zaduženo za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma zbog pomanjkanja progresa ratifikacije osnovnih mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (ALM/CFT), uključujući kriminalizaciju finansiranja terorizma i implementacije obaveza prema UN-u u smislu uvođenja finansijskih sankcija za navedena djela. U junu 2015., BiH je obećala posvećenost na radu sa FAFT-om i MONEYVAL-om, i napravila progres u implementacije akcionog plana koji se bavi utvrđenim deficitima u zakonodavstvu. U junu 2015. FAFT je prepoznao napore Bosne i Hercegovine u pravcu poboljšanja svog AML/CFT režima, uključujući finalizaciju planiranih regulacija kojima se omogućava zamrzavanje imovine terorista prema Rezoluciji UN-a 1373, ali i rad na harmonizaciji Krivičnog zakona Federacije BiH sa jurisprudencijom na državnom nivou. U novembru 2016. godine EU je objavila izvještaj o mjerama koje poduzima BiH u akcionom planu, u kome se navodi da se mjere moraju sprovesti bez odlaganja, posebno u kontekstu registracije i finansijskih izvještaja u nevladinom sektoru.
- Borba protiv nasilnog ekstremizma
Vodeće vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini nastavljaju da sarađuju kroz Međureligijsko Vijeće, te promoviraju toleranciju i suprotstavljaju se aktima nasilnog ekstremizma usmjerenog protiv bilo koje od zajednica. Među javnim ličnostima, reis Kavazović nastavio je javno govoriti protiv pogrešnog tumačenja Islama koje uzrokuje nasilni ekstremizam. Islamska zajednica ostvarila je značajan progres u suprotstavljanju širenja potencijalno ekstremne interpretacije Islama. U februaru 2016. godine reis Kavazović je pozvao sve članove samoorganizovanih selefijskih zajednica (paradžemata) da se pridruže Islamskoj zajednici uz prijetnju pravnim posljedicama. Prema izvještajnima, otprilike 90 posto paradžemata odazvalo se pozivu i priznalo autoritet Islamske zajednice, koja od sada nadzire pojedinačne džemate i postavlja njihove imame.
- Regionalna i međunarodna kooperacija
Krivični zakon Bosne i Hercegovine i s njim povezani pravni okvir su u suštini harmonizirani sa UN-ovim i EU antiterorističkim standardima. BiH je članica OSCE-a i dom OSCE-ove terenske misije, koja je pomogla BiH u razvoju antiterorističke strategije. Zemlja je takođe članica Vijeća Evrope i Regionalnog vijeća za saradnju, te potencijalni kandidat za članstvo u NATO-u.
Agencije za provođenje zakona BiH redovno komuniciraju sa američkim i evropskim agencijama pri istragama povezanim sa terorizmom. INTERPOL Ima svoj ured u Sarajevu koji ostvaraje kvalitetnu saradnju sa drugim agencijama unutar zemlje. Bosna i Hercegovina učestvovala je u brojnim antiterorističkim i programima UN-ovih organa i regionalnih agencija usmjerenih protiv nasilnog ekstremizma.