Imate važnih stvari za uraditi, ali stalno smišljate izgovore i ostavljate po strani radne zadatke? Da li vam zvuči poznato? Jeste li ikada rekli „…imam dosta vremena, ja ću to kasnije završiti“? Ako jeste, niste sami. Često se opustimo kad počnemo nešto raditi, ali na kraju shvatimo da se rok približava brže nego što smo mislili i nema mo dovoljno vremena za sve.

Pripremili smo neke smjernice za sve one koji zaista žele da završe svoje zadatke na vrijeme.

Dok god dopuštamo sebi da budemo ometani misleći kako je sve pod kontrolom, a mi i dalje imamo vremena da završimo sve obaveze nikad nećemo biti u stanju završiti naš rad na vrijeme. Realnost je takva da nas odugovlačenje uvijek košta na kraju. Prije ili kasnije doći ćemo do tačke kad ćemo uvidjeti da je rok za izvršenje zadatka preblizu.

Zašto padamo iznova i iznova u istu zamku?

Naučnici kažu da se odugovlačenje može pratiti kroz pet glavnih uzroka:

• imamo tendenciju odlagati stvari koje su neugodne;
• bojimo se da nećemo uspjeti;
• navikli smo raditi u napetim ili u situacijama brzog tempa i pod pritiskom;
• precjenjujemo naše vlastite kapacitete;
• preferiramo raditi ništa jer smo pretrpani poslom.

Vrijeme koje provodimo na „bezopasnim“ ometajućim aktivnostima zapravo radi protiv nas. Imamo manje samopouzdanja, gubimo motivaciju i sposobnost da držimo situaciju pod kontrolom. To nas može učiniti da se osjećamo depresivno kad se rok za izvršenje zadatka približi, a vremena je sve manje. Ako stalno odlažemo stvari za sutra, koje izgleda da nikad neće stići, možemo lako završiti sa stresom, frustracijom, završenim prijateljstvima, neplaćenim računima, narušene reputacije i sa velikim obimom posla.

Prema američkim psiholozima Dianne Tice i Roy Baumeister, odugovlačenje je navika uživanja na trenutak, za koji ćete morati platiti. Istraživači kažu da navika odlaganja kao obaveza ima mnogo negativnih efekata, uključujući: depresiju, nisko samopouzdanje, anksioznost, stres, iracionalna uvjerenja.

Odugovlačenje nije bezazleno ponašanje, a mi trebamo naučiti kako da se riješimo loših navika. Tokom čitavog života, od ranog djetinjstva do duboke starosti, čovjek je otvoren za nove navike. Lakše prihvatamo one koje nam donose ugodnost. Nismo imuni ni na loše navike, bilo da smo svjesni ili ne njihovog značenja. Neke stičemo u porodici, druge diktira socijalna sredina koje mogu biti korisne i štetne. Ugrađuju se u naš život i mi se prema njima ponašamo, često i ne misleći na njih. Idu same po sebi, neke usvojimo i prihvatimo, a da ih sami nismo ni svjesni. Preporučljivo je da s vremena na vrijeme vrednujemo svoje navike, da dobre, korisne rangujemo od jedan i dalje, i isto učinimo sa lošim. Ko može popuniti stranu A- dobre navike, a stranu B – loše navike ostaviti praznu, savršena je persona. No, većina nas ima šta unijeti u oba spiska. Možete te liste i bodovati i vidjeti koliko je bodova na strani navika koje vam obezbjeđuju dobar, ugodan život, a koliko na strani onih navika koje vam izazivaju stres i nanose štetu zdravlju. Kada to lijepo izanalizirate, objektivno i samokritično, sigurno ćete doći na ideju da nešto preduzmete. Samim pokušajem da razmislite o svojim navikama, već se krećete u pozitivnom smjeru. Jer, neke navike upražnjavamo kao da je to propisano, ne sjetimo se uopšte da ih preispitamo. Dobre navike možemo usavršavati, dograđivati i to nije tako teško. Da biste se oslobodili loših navika, morate biti vrlo uporni i istrajni. Bez čvrste odluke, volje i plana nije lako eliminisati naviku. Svaka traži specifičan tretman. Bitno je da se navike mogu eliminisati, zamijeniti i nove usvojiti, objašnjava psiholog C. Đapanović.

Prema psihološkim istraživanjima, sve što nam je potrebno jeste sistem za obavljanje posla. Mnogi ljudi izbjegavaju sistem i pravila, jer se plaše monotonog života i žele imati slobodu. Ali to nije tako strašno kao što se čini, to je jedan do najboljih načina za poboljšanje vaše lične efikasnosti.

Efikasan proces rada:

• unutrašnja motivacija;
• samopostavljeni rokovi;
• odgovornost sistema (predanost prijateljima/treneru);
• rad/studiranje u intervalima;
• eliminisanje smetnji;
• zdrava ishrana;
• vježbanje 30 min dnevno.

Najvažnija stvar je motivacija. Dosadni zadaci su često oni koji vam mogu pomoći da razvijete svoje unutrašnje snage. Dakle, svaki put kada počnete raditi novi zadatak, morate sebi postaviti jednostavno pitanje: „Zašto ja to radim“? Ova strategija će vam pomoći da zadržite motivaciju. Muhammad Ali je jednom priznao da je mrzio svoj svakodnevni monotoni trening. Ali je nastavio raditi naporno, jer je shvatio da je to jedini način da postane šampion.

Uzimanje pauze dok radimo ili učimo je takođe vrlo važno. Ma koliko da ste zdrava i jaka osoba, spremni na dugotrajni rad vaši kapaciteti su ograničeni. Kat-tad će vas stići zamor, nivo koncentracija će pasti, usporenije ćete raditi, pravićete greške, povećaćete broj kafa i cigareta, lako se iznervirati, saradnici će vam smetati. Dakle, umorni ste od posla. Tada je najbolje vrijeme da uzmete predah, odmorite. Meditirajte, ako ste vični meditaciji. Ako ne, jednostavno oslobodite mozak koncentrisanih misli, stavite ga u stanje opuštanja, u prazan hod. Mišljenje će vam postati automatsko, reagujete na ono što se trenutno događa. Tako opušteni osjetićete da vam se nešto razbistrilo u glavi, dolaze vam ideje same po sebi, prisjećate se stvari koje ste zaboravili, dolaze u sjećanje neke „zagubljene“ osobe, brojevi telefona, otkrivaju se neke nerješene kombinacije, zaboravljene činjenice koje ste uzaludno tražili. Opušteno razmišljanje razrješava mnoge stvari. Kad ste dekoncentrisani, što se više trudite manje postižete. Kada se ponovo koncentrišete, vraća se analitičko mišljenje, uobičajeno. Opušten mozak postaje otvoren, misli same dolaze. Nižu se nove ideje, spoznaje, rješenja. Razmišljanje u leru je itekako oblik mišljenja, iako neki to ne prihvataju. Život ćete učiniti mnogo lakšim kada nađete vremena da svakodnevno praktikujete opušteno mišljenje. Obavezno pribjegavajte ovom procesu kada se stresno osjećate, kada trošite previše mentalne energije. Opušteno mišljenje ublažava stres, doprinosi opštem opuštanju i pojačava kreativnost. Ako ostanete previše fokusirani na jednu stvar na duži vremenski rok, postaćete uznemireni i iscrpljeni. Pokušajte identifikovati krajnju tačku za svaki korak vašeg zadatka i nagradite sebe malom nagradom za postizanje tih rezultata. Rad sa prijateljima ili trenerom može vam pomoći da održite odgovoran odnos prema radu. Hraniti se zdravo i vježbati su takođe važni načini u borbi protiv odlaganja obaveza. Ne samo da će vježbanje i dobra ishrana povećati vaše mentalne sposobnosti, nego će poboljšati i vašu volju. Ako kombinujete sve ove stvari imaćete sistem koji će vam pomoći da ostvarite svoje ciljeve dok uživate u životu.

I ne zaboravite da se filozofija promjene temelji na tri osnovne stvari: samopouzdanje, pozitivno razmišljanje i dobri odnosi sa drugim ljudima.