IZBJEGLICE, POVRATNICI I RASELJENA LICA

Djeca izbjeglice su posebno ranjiva grupa – potrebna im je naša pomoć

Tokom prošle godine – uznemirujuće fotografije djece izbjeglica, uključujući tijelo utopljenog dječaka Aylana Kurdija, na turskoj plaži i fotografija petogodišnjeg Omrana Daqneesha krvavog lica nakon brutalnog bombardovanja u Siriji – šokirale su svijet. Ali ova dva dječaka predstavljaju samo vrh ledenog brijega. Ustvari, UNICEF procjenjuje, da  je širom svijeta 50 miliona djece – zapanjujući broj – napustilo ili pobjeglo iz svojih domova. Više od polovine djece bježi od nasilja i rata.

Danas, jedno od 200 djece širom svijeta je izbjeglica, a problem brzo raste.  Bilo je duplo više djece izbjeglica u 2015. godini nego što je to bilo 2005. godine. Svjedoci smo najgore krize djece izbjeglica i migranata od Drugog svjetskog rata.

syria

Moramo učiniti više da se spasu milioni u bijegu baš kao što su Aylan i Omran.

Srećom, iskorištene su dvije ključne prilike: UN je sazvao zasjedanje prvog samita za rješavanje problema izbjegličke i migrantske krize. Predsjednik Obama je pozvao svjetske lidere na samitu o izbjeglicama da podstaknu dodatne obaveze finansiranja i kreiranja novih politika koji će riješiti pitanje krize.

Osigurati sigurnost i blagostanje u svijetu djece izbjeglica i migranata je imperativ iz mnogo razloga. Prvo i najvažnije, to je moralna stvar, jer nijedno dijete ne treba biti lišeno svoje budućnosti bez obzira što su rođeni u zemlji koja se bori s problemom bandi, nasilja, rata i siromaštva. Drugo, to je zakon. Prema međunarodnoj konvenciji, djeca imaju čitav niz prava da prežive i napreduju, a vlade su dužne da stave dječije potrebe kao prioritet i da djeluju u njihovom najboljem interesu. Što je najvažnije, pomaganje djeci nikada ne treba biti ispolitizirano. Bilo da ih zovemo migrantima ili izbjeglicama, oni su prije svega djeca i zaslužuju podjednaku brigu i podršku koju bi smo pružili bilo kojem djetetu, bez obzira gdje to dijete živi i zašto je bilo primorano da napusti dom.

Ali zaštita migranata i izbjeglica djece je mnogo složenije od toga da im samo ponudimo sigurnost, hranu i sklonište. Često istraumatizirani nasiljem, oni bježe, i suočavaju se sa novim opasnostima na putovanju do sigurnosti i nade. Ovi rizici uključuju utapanje, pothranjenost, trgovinu ljudima, otmice, silovanja, pa čak i ubistva. U zemljama kroz koje putuju  do svojih odredišta često se suočavaju sa diskriminacijom uprkos brojnim izuzetnim ljudima i organizacijama koje pružaju nesebičnu pomoć usput.

djeca-izbjeg-21

Djeca izbjeglice bez pratnje su posebno osjetljivi na te rizike, a procjene da ih postoji preko 100.000 hiljada u svijetu, su vrlo konzervativne. U New Yorku, na primjer, smo vidjeli skok broja  maloljetnika bez pratnje, na skoro 4.000 djece – najviše iz Gvatemale, Hondurasa i El Salvadora – koji su smješteni u zajednicama širom gradskog područja od oktobra 2015. godine. Children Defence Fond grada New Yorka je objavio da su ovoj djeci očajnički potrebne zdravstvene intervencije i savjetovanje uz osnovno zdravstvo, obrazovanje i usluge zaštite djece. Ipak, bez obzira na prepreke s kojima se suočavaju, mnogi od njih imaju velike snove i nadaju se da će jednog dana postati doktori ili nastavnici u svojoj novoj domivini.

Kada je u pitanju pomoć djeci migrantima i izbjeglicama, prepoznajemo veliki broj poteškoća i u zemlji i u inostranstvu. To uključuje nepodnošljive sukobe i teške efekte siromaštva i klimatskih promjena u zemljama iz kojih bježe, zatim neosnovan strah od migranata, a ponekad i nepovoljne političke klime na Zapadu, i veliki jaz između rastuće potrebe djece i trenutno raspoloživih sredstava. Ali kreatori političkih odluka mogu i moraju se usmjeriti na rješavanje njihovih problema.

Iz UN odjela za izbjeglice saopšteno je da 3.7 miliona djece školskog uzrasta širom svijeta nemaju gdje da idu u školu, a da uz djecu izbjeglice pet puta je više šansi od globalnog prosjeka da su izvan škole.

Lideri koji učestvuju u UN-ovim samitima trebaju predvoditi snažan kolektivni napor vlada, zajednica i privatnog sektora da obezbijede obrazovanje, zdravstvo, psihosocijalnu podršku i zaštitu ove ranjive grupe djece, između ostalog akcije od ključnog značaja za njihovu dobrobit. Dijete sa statusom migranta ili izbjeglice nikad ne bi trebalo imati prepreke da pristupi ovim osnovnim uslugama. Svjetski lideri moraju djelovati sada kako bi se osiguralo da ne bude na milione djece kao što su Omran i Aylan, u godinama koje dolaze.

Dana 18. septembra 2016. godine, u periodu do samita UN-a za izbjeglice i migrante, generalni sekretar Vijeća Evrope Torbjorn Jagland učestvovao je u događaju Carry Light for Children koji su zajednički organizirali Fond UN-a za djecu UNICEF, estonska misija pri UN-u, i Vijeće Evrope. Cilj ovog događaja koji je okupio šefove država, ambasadore, mlade govornike i predstavnike civilnog društva je da podigne svijest o opasnom stanju djece tokom leta i migracija, i hitne potrebe da im se pomogne. Generalni sekretar Jagland informirao je prisutne o akcionom planu širom Evrope putem kojeg će Vijeće Evrope osigurati pomoć za sve migrante i djecu izbjeglice da mogu uživati svoja osnovna prava, sadržana u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i Konvenciji UN-a o pravima djeteta.

Plan uključuje uspostavljanje procedura za azil za djecu, kraj pritvora za migrante i djecu, očuvanje njihove lične sigurnosti i zaštite od kriminalaca i garantuje pristup obrazovanju i odgovarajućem smještaju i uslugama, efikasno starateljstvo, kao i pravo da se ponovo ujedine sa svojim porodicama.

Prema nedavno objavljenom izvještaju UNICEF-a “Uprooted” skoro 50 miliona djece i adolescenata su migrirali ili su prisilno raseljeni; 28 miliona djece je protjerano iz svojih domova zbog nasilja i sukoba unutar i preko granica, uključujući i 10 miliona djece izbjeglica; 1 milion azilanata koji imaju status izbjeglice još nije određen; i oko 17 miliona djece raseljenih unutar svojih država. Ova djeca se suočavaju sa siromaštvom, eksploatacijom, nasiljem i isključenošću, te trebaju očajnički osnovne usluge i zaštitu. Ovaj događaj je bio podsjetnik svjetskim liderima da na prvo mjesto stave djecu izbjeglice i migrante.

Nestala djeca u Evropi

Većina djece je između 10 i 14 godina i većina ih je došla u Evropu bez roditeljske pratnje. Mahom su razmješteni po imigracionim centrima, a opasnosti s kojima se ova djeca suočavaju su: trgovina organima, prisilni rad i seksualna eksploatacija.

Ono što je uzburkalo političku scenu u Evropi jesu izvještaji UN-a koji iznose da djeca u imigrantskim valovima kada dođu u Evropu nestaju. Tokom 2015. godine oko 300.000 djece koja su iz Turske i Libije došli u Evropu, skoro trećina njih je došla bez roditeljske ili zaštitničke pratnje, a za hiljade njih se ne zna gdje su trenutno. Iako su djeca registrirana u imigracionim centrima jednostavno su iščezli. Samo u Njemačkoj nestalo je oko 9.000 djece koja su ušla u zemlju, u Švedskoj ih je nestalo oko 1.000, u Italiji procjene su oko 5.000 djece. Ta djeca se nalaze negdje na području EU, prosjače, prisilno rade i noći provode pod vedrim nebom.

UN navodi da ova djeca većinom nisu samostalno odlučila da dođu u Evropu nego su iskorištena od strane odraslih osoba koje su pri tome računale da će imati bolji tretman ako sa sobom vode dijete. Po dolasku u željenu zemlju lažni roditelji napuštaju takvu djecu, a takođe je prijavljen i veliki broj slučajeva seksualnog iskorištavanja ove djece.

Stanje u BiH

Ayman Abulaban, predstavnik UNICEF-a u Bosni i Hercegovini (koji je završio mandat u julu 2016.) istakao je kako BiH čini velike napore u pogledu prava djece – kao i to da su najranjivije kategorije djeca iz romske populacije i djeca s poteškoćama. Naveo je kako su djeca iz marginaliziranih grupa i ruralnih područja još uvijek izopćena iz sistema imunizacije i socijalne zaštite. Problem je i to što država ili nema dovoljno vakcina ili se roditelji sve češće odlučuju da ne vakcinišu svoje dijete. Za  sistem maloljetničkog pravosuđa dao je pozitivne ocjene ali i istakao da ima mnogo mjesta za unaprjeđenje. Još uvijek su vidljivi problemi vezani za bullying u školama, nasilje i ekstremizam na sportskim događajima. Istakao je kako je kvalitet obrazovanja veliki problem i je zabrinjavajuća činjenica što većina mladih sanja o odlasku iz svoje države.

Centar za društveno istraživanje Global Analitika kroz svoje aktivnosti posvećuje pažnju zaštiti djece i njihovog statusa u našem društvu, kao najranjivije kategorije našeg društva, te kao partneri smo prepoznati od strane CEI (Inicijative Centralne Europe) i Vijeća baltičkih država (CBSS). Kroz učešće na konferenciji u Štokholmu u decembru 2016., koju organizira CEI i CBSS, Global Analitika je dala svoj doprinos na promociji dobre prakse u zaštiti djece bez pratnje i pronalaženje rješenja za djecu, porodice, društva i države. Na toj konferenciji predstavnici iz 29 zemalja su razmijenili iskustva i naučene lekcije i elaborirali o tome zašto i kako djeca odlaze od svojih porodica i društva, da bi pronašla sigurnost u drugim zemljama, s ciljem razgovara o načinima jačanje dobre prakse.
 

Trenutno, Vijeće Evrope razvija Akcioni plan o migranatima i djeci izbjeglicama uključujući i djecu bez pratnje. Evropska komisija krajem novembra organizuje dvodnevni događaj o migracijama s naglaskom na prava djeteta. U septembru 2016. godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda je na visokom nivou organizirala plenarni sastanak s ciljem rješavanja velikog vala izbjeglica i migranata. Sastanak je kulminirao u usvajanje Njujorške deklaracije za izbjeglice i migrante koji je pokrenuo proces međuvladinih pregovora u cilju usvajanja Globalnog dogovora za sigurne, uredne i regularne migracije u 2018., koji će postaviti čitav niz obaveza između država članica u vezi međunarodnih migracija. Uspjehom se može smatrati kao ostvaren i otvoren dijalog u duhu partnerstva među državama, međunarodnim organizacijama, civilnog društva, migranata i organizacija dijaspore, akademske zajednice, i privatnog sektora.

Facebooktwittergoogle_pluspinterestlinkedinmail
error: Content is protected !!